MOTIVIRANJE I STIMULACIJA UČITELJA

Nijaz SALKIĆ 

 Podosta studija, radova i knjiga je napisano o motiviranju učenika na nastavi, o nastavnim pomagalima, učionici kao najboljem ambijentu za nastavu, a malo ili nikako o motiviranju muallima-učitelja. Učitelj je jedna od glavnih karika prenošenja znanja i poučavanja učenika. Zato učitelj mora biti stimuliran kroz pohvaljivanje njegovog rada, nagrađivanju i unapređivanja na radnom mjestu u svojoj instituciji, u svojoj školi i svom mektebu. Svaka materijalna ili verbalna podrška i motivacija kod učitelja rezultira pozitivnu energiju koja ga vuče napriejd, povećava samopouzdanje i daje mu dodatni entuzijazam za postizanje boljih i većih uspjeha. O mnogim motivacijama i stimulacijama sam već nešto pisao u svojim tekstovima. Ponovo ću naglasiti stimulaciju i motivaciju učitelja.

Šta može biti motivacija kod učitelja?

• Učitelj je osoba koja je uglavnom samomotivirana ličnost samim izborom poziva i životnom odlukom da bude odgajatelj i predavač. Vjerujem da su učitelji plemenita bića koji imaju ogromnu energiju i ljubav da se bore sa brdima knjiga, sveski, morem zadaća, kontrolnih listova i sijaset dnevnika i  sahate i dane potrošene na sastanke na kolegiju učitelja, nastavnika i profesora. Učitelj ima neku unutranji nagon, neki nevidljivi jaki motor i energiju koja ga goni da radi, da se trudi, da odgaja, da živi sa svojim učenicima i da živi za njih, i da na tom putu izgara i jednom sagori. Ipak, nije lahko svaki radni dan doći u učionicu i izaći pred učenike nasmijan, vedar, raspoložen i zabavan. Učitelj može motivaciju crpiti iz svoje vjere ako je vjernik, iz svoje principijelnosti i »uspravnog« stava, ako ga ima, i iz skromnosti i jednostavnosti ako je to uzeo za svoj cilj i vodilju u životu. Sve to može učitelja držati uspravnim ponositim i donekle motiviranim. Ako to sve učitelj ima, on  radi u okviru normi i programa svoje škole, mekteba odgajališta, ustanove. Radeći on vjerovatno postiže očekivane i prosječne rezultate. Znači, da nije sebi na šteti, školi, ustanovi, mektebu, zajednici a rezultati takvog rada su ni za kuditi ni za (po)hvaliti.

Kako se uzdići iznad prosjeka i šablona?

• Svjedoci smo medijskih prelaza fudbalera iz kluba u klub uz astronomske nagrade i »odštete« koje se isplaćuju igračima i klubovima. Isto tako u štampi čitamo i o smjenama trenera koji nisu zadovoljili upravu i njihova rezultatska očekivanja. Gdje su u svemu tome i svim tim finacijskim transferima učitelji?  Nažalost, učiteljski posao se malo ili nikako ne cijeni. Učitelj može sagoreti u kolektivu u kojem se sve drugo vrednuje osim rezultata i poštenosti na poslu i požrtvovanja u nastavi. Malo samo fali da učitelj dobije »krila« i poleti. Zar se ne bi mogli uvesti pravilnici po kojima bi se nagrađivali marljivi i vrijedni učitelji. Zar se ne bi mogao stimulirati vjeroučitelj koji napravi hatmu i odati mu priznanje kroz stimulaciju u plati i napredovanju u kolektivu. Nagrade i stimulacije ne bi osiromašile zajednicu i kolektiv a učitelju bi to puno značilo i nagrada bi bila velika stimulacija da veselije i ponosnije ulazi u učionicu i bori se za veće rezultate.

           Upamet!