Priredio: Nijaz SALKIĆ
Mubarek dani i noći predstavljaju odabrane vremenske
periode koji, prema islamskom učenju, imaju značajniju vrijednost od drugih
vremena. Za neke dane i noći i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna
potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima. Ti dani i noći
su usko vezani za značajne događaje u povijesti islama i odraz su velike Božije
milosti ljudima. Vrata Božije milosti su uvijek otvorena, a posebno u tim
danima i noćima. U većini mubarek dana i noći preporučuje se dobrovoljni ibadet
(namazi, post, dove, zikr, učenje Kur'ana). Allahov poslanik Muhammed, a.s., u
jednom je rekao: ,,Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog dana
je stvoren Adem, tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz
njega." Pored noći uoči petka, u vjerodostojnim hadisima pominje se
kao posebno vrijedna i noć uoči ponedjeljka.
Važni datumi
u 2018. godini
·
Lejletu-l-Regaib - 22. mart 2018. g. / 04. redžeb 1439.h.g.
·
Dan Bošnjačke dijaspore – 11. april 2018/ 24. redžeb 1439. h. g.
·
Lejletu-l-Mi'radž - 13.04.2018.g. /26. redžeb 1439.h.g
·
Stradanje Bošnjaka Ahmići – 16. april 2018 /29. redžeb
1439.h.g.
·
Dan vakifa – 13. april 2018 / 26. redžeb
1439.h.g.
·
Lejletu-l-Berat - 30. april 2018.g. / 14.ša'ban
1439.h.g.
·
Dan džamija - 07. maja 2018. g. / 21. ša'ban
1439. h. g.
·
Dovište Dobre vode kod Foče - 08. maja 2018. g. / 22. ša'ban 1439. h. g.
·
Mevlud u Blagaju na Buni - 12. maja 2012. g . / 26. ša'ban
1439. h. g.
·
Uoči ramazana, 1. teravija – 15. maj 2018 / 30. ša'ban 1439.h.g.
·
Ramazan 1433 – prvi dan posta - 16. maj 2018. g. / 01. ramazan 1439.
·
Sultan Mehmed Fatihov mevlud u
Miodražu, Kiseljak - 25. maj / 10. ramazan 1439.h.g.
·
Dovište Ključ - 27. maja 2018. g . / 12. ramazan
1439. h. g.
·
Lejletul Bedr - 31. maj 2018. g . /16. ramazan
1439. h. g.
·
Dan pobjede na Bedru - 01. juni 2018. g . /17.
ramazan 1439. h. g.
·
Dan povratničkih džemata – 01. juni 2018. g . /17.
ramazan 1439. h. g.
·
Ulazak u i'tikaf - 04. juni 2018. g . /20.
ramazan 1439. h. g.
·
Lejletu-l-kadr - 10. juni 2018. g . / 26.
ramazan 1439. h. g.
·
Ramazanski bajram 1. dan - 15. juni 2018. g . / 01.
ševval 1439. h. g.
·
Ramazanski bajram 2. dan - 16. juni 2018. g . / 02. ševval
1439. h. g.
·
Ramazanski bajram 3. dan - 17. juni 2018. g . / 03.
ševval 1439. h. g.
·
Dan šehida – 16. juni 2018 / 02. ševval 1439.h.g.
·
Ajvatovica - 01. juli 2018. g . /17. ševval
1439. h. g.
·
Fatihska Džuma u Kamengradu - 06. juli 2018. g . /22. ševval
1439. h. g.
·
GODIŠNJICA GENOCIDA U SREBRENICI
- 11.
jula 2018. g. / 27. ševval 1439. h. g.
·
Godišnjica masovnog pogubljenja
Bošnjaka Prijedora i Kozarca - 20. juli 2018 /
07. zu-l-ka'de 1439.h.g.
·
Dovište Karići – 28-29. juli 2018. g . /15.-16.
zu-l-ka'de 1439. h. g.
·
Dova za domovinu - Džamija
Igman-mevlud i tevhid šehidima BiH- 03. avgust 2018. g ./ 21. zu-l-ka'de 1439.h g.
·
Dovište Lastavica - 05. avgust 2018. g . / 23. zu-l-ka'de
1439. h. g.
·
Tevhid herojima – Ćorkovača, Bužim, 05. avgust
2018 / 23. zu-l-ka'de 1439.h.g.
·
Jevmi-Arefe - 20. avgust 2018. g . / 09.
zu-l-hidždže 1439. h. g.
·
Kurban Bajram 1. dan - 21. avgust 2018. g . /10.
zu-l-hidždže 1439. h. g.
·
Kurban Bajram 2. dan - 22. avgust 2018. g . /11.
zu-l-hidždže 1439. h. g.
·
Kurban Bajram 3. dan - 23. avgust 2018. g . /12.
zu-l-hidždže 1439. h. g.
·
Kurban Bajram 4. dan - 24. avgust 2018. g . /12.
zu-l-hidždže 1439. h. g.
·
Dovište Kraljeva Sutjeska – 24. avgust 2018 /13. zu-l-hidždže 1439.h.g.
·
Dovište Kladanj – 26. avgust 2018. g . / 15. zu-l-hidždže 1439. h. g.
·
Dova šehidima na Hadžetu- 4. septembar 2018. g. / 24. zu-l-hidždže
1439.h.g.
·
Nova godina hidžretska - 11. septembar 2018. g . / 01.
muharrem 1439. h. g.
·
Jevmi ašure - 20. septembar 2018. g . / 09.
muharrem 1440. h. g.
·
Udruženje Ilmije - 28. septembar 2018. g. / 18. muharrem
1440. h. g.
·
Dan Sandžaka - 20. novembar 2018. g. / 12. Rebiu-l-evvel 1440.h.g.
·
Mevlud - rođenje Muhammeda, a.s.-
20. novembar 2018
/ 12. Rebiu-l-evvel 1440.h.g.
POJAŠNJENJA NAŠIH BLAGDANA I VAŽNIH DANA I NOĆI
JEVMUL AŠURE
Ovaj mubarek
dan je značajan zbog događaja koji su presudno utjecali na tok ljudske
povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporučio i drugim
muslimanima da to čine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika
drugih vjeroispovijesti. Ovaj mubarek dan je značajan zbog događaja koji su
presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga
dana i preporučio i drugim muslimanima da to čine. Post na ovaj dan vezan je i
za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti. Između značajnih događaja
izdvajamo: 1. Musa, a.s., s Izraelićanima prešao preko Crvenog mora, 2. Nuh,
a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz lađe na brdu Džudijj nakon potopa,
3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,4. Allah, dž. š.,
oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu, 5. Trgovačka karavana, koja je
putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila
njegova braća, 6. Rođen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga
svijeta, 7. Rođen je Ibrahim, a.s., 8. Jakubu, a.s., vraćen vid (izgubljen od
plača za sinom Jusufom), 9. Ejjubu, a.s., vraćeno zdravlje poslije bolesti od
koje mu se raspadalo tijelo, 10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad
Izraelićanima. Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje
posebnog jela koje se zove ašura, a priprema se od raznih žitarica, plodova i
začina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.
MEVLUD – ROĐENJE MUHAMMEDA, A.S.
Muhammed, a.s.,
posljednji je Božiji poslanik. Rođen je 12. rebiul-evvela 571. godine, u gradu
Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga plemena Kurejš. Sigurno je da
Muhammed, a.s., pored poslaničke uloge, zauzima najznačajnije mjesto među svim
ljudskim veličinama o kojima postoji povijesno svjedočanstvo. On je najbolji
primjer svih ljudskih vrlina, uzor čovjeka, roditelja, prijatelja, državnika,
vojskovođe … O njemu se Kur'an izravno izjasnio: Slijedom kur'anskih uputa i
hadisa saznaju se i obaveze muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog
preseljenja na Ahiret. U prvome redu, muslimani su dužni slijediti njegovu
vjerničku praksu, s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodajući alejhis-selam,
a donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime:
إِنَّ اللَّهَ وَمَلَائِكَتَهُ يُصَلُّونَ عَلَى
النَّبِيِّ ۚ يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا صَلُّوا عَلَيْهِ وَسَلِّمُوا
تَسْلِيمًا
,,Zaista
Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i
vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!" (El-Ahzab, 56).
LEJLETU-L-REGAIB
Lejletur-regaib
je poznata i kao "noć začeća" i "noć želja". U Kur'anu i
vjerodostojnim hadisima nema potvrde njezine izrazite vrijednosti. Obilježava
se kao noć u kojoj je nagoviješten dolazak posljednjeg Božijeg poslanika
Muhammeda, a.s.
LEJLETU-L-MI'RADŽ
"Lejletul-Mi'radž
je noć o kojoj govore i Kur'an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju
se i Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi'radž
(uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj
noći. Prema povijesnim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih
perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine
tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća oslonca, pomagača i zaštitnika
među ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u
Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su
ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od
Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi'radžom. Cijeli
ovaj događaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim
djelima.
U Kur'anu je o
Israu zabilježeno:
سُبْحَانَ الَّذِي أَسْرَىٰ بِعَبْدِهِ لَيْلًا مِّنَ
الْمَسْجِدِ الْحَرَامِ إِلَى الْمَسْجِدِ الْأَقْصَى الَّذِي بَارَكْنَا حَوْلَهُ
لِنُرِيَهُ مِنْ آيَاتِنَا
إِنَّهُ هُوَ السَّمِيعُ
الْبَصِيرُ
,,Neka je
slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do
Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše
pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi." (El-Isra,1)
Na Miradžu je
Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara,
prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti ni samim melekima. Tu je
vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana.
Na Mi'radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim
riječima, "Mi'radž (duhovno uzdignuće) muslimana", a objavljena su mu
i tri posljednja ajeta sure El-Bekare. Nije precizno zabilježeno kada je
bila noć Israa i Mi'radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg
preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba.
LEJLETU-L-BERAT
Prema nekim
predajama, u noći Berat objavljen je ajet o promjeni kible: "I okreni lice
svoje prema Časnom hramu ( Ka'ba ) ..." Do tada su se muslimani u namazu
okretali prema Kudsu (Jerusalem), a od tada se okreću prema Ka'bi (Mekka). U
ovoj noći se izvrši raspored događanja u narednoj godini, a u Lejletul-kadru
melekima bude naređeno da to izvrše. Noć Lejletul-berat ima više imena: noć
polovine ša'bana, noć oprosta, noć oslobođenja, noć izlaganja djela, noć
rasporeda i odluke. Božiji Poslanik je rekao: "Kada nastupi 15. noć
ša'bana, provedite je u nafili (namazu), a dan koji slijedi u postu." (Ibn
Madždže)
POČETAK RAMAZANSKOG POSTA
Prvi dan
mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini, izdvojen je kao
početak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca.
Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur'anski ajeti i
Poslanikovi hadisi koji govore o značaju i vrijednosti ramazana, ibadeta u
njegovim noćima i posta u njegovim danima. U Kur'anu su prezentirani osnovni
propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni. Uz post se neodvojivo vezuje i
teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u
džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik,
a.s., kaže: "Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se
(nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio." (Mutefekun
alejhi)
DAN POBJEDE NA BEDRU – DAN DIJASPORE
Ovoga dana se
2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oružani sukob između
muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušričkih, trista
četrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoć. Odlike
dana pobjede na Bedru i noći koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoći
muslimanskim borcima vojskom meleka. U noći uoči bitke, Božiji Poslanik je
Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke.
Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.
LEJLETU-L-KADR
Lejletul-kadr
je noć utemeljena na Kur'anu i Hadisu. Najznačajnija je u godini stoga što je u
njoj počela objava Kur'ana. Nije precizno naznačeno kada ona nastupa, ali se na
osnovu Kur'ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. noći ramazana, a Bog
najbolje zna. Lejletul-kadr je noć određenja, noć sudbine. U njoj se
određuje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena
vrijednost je "veća od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noći". To
približno iznosi 83 godine, što je veći vremenski period od prosječnog ljudskog
vijeka. Preporučeno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur'anska
sura (poglavlje): "Mi smo ga (Kur'an) počeli objavljivati u noći Kadr. A
šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i
Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake.
Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)
RAMAZANSKI BAJRAM
Ovaj bajram
nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima
Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošću obilježavaju
završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe. U ovim danima muslimanima nije
dozvoljeno postiti: "Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije."
(Muslim) Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih čije se izvršenje
ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.
Osnova za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg
prenosi Enes: "Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici
Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili.
Muhammed, a.s., im je tada rekao: 'Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa
dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom." (Nesai i Ibn Hibban)
Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na
sve hrabre i časne bosanske sinove koji su svojim životima štitili vjeru, čast,
slobodu i dostojanstvo.
JEVMUL-AREFE
Dan Arefata se
najčešće vezuje za obrede hadždža. Stajanje na Arefatu 9. dana mjeseca
zul-hidždže je čin utvrđen Kur'anom i hadisom i spada u osnovne obrede
hadždža. Vrijednost ovoga dana poznata je iz Poslanikovih riječi:
"Nema dana u kojem Allah oslobodi više robova od vatre kao što je to dan
Arefata." (Muslim
KURBAN BAJRAM
Kurban-bajram
su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim činom potvrđuju vlastitu
spremnost na žrtvu u ime Uzvišenog Allaha. Prvi dan Kurban-bajrama
počinje zajedničkim obavljanjem bajram-namaza: "Prvo što ćemo uraditi u
ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim ćemo se vratiti kućama i poklati
kurbane. Ko tako uradi, postupio je po mome sunnetu."(Buhari) Propis o
klanju kurbana ima utemeljenje u Kur'anu: إِنَّا أَعْطَيْنَاكَ الْكَوْثَرَ "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, فَصَلِّ لِرَبِّكَ
وَانْحَرْ zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, إِنَّ شَانِئَكَ هُوَ
الْأَبْتَرُ onaj koji tebe mrzi sigurno će bez pomena
ostati." ( El-Kevser, 1-3 ) Poslanik je u hadisu precizirao da
"najbolji posao koji čovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uraditi, a to
je ujedno tada i najdraži posao Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu.
Kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela, od kojih se jedna trećina
dijeli siromašnima, druga rodbini i prijateljima, a treća zadržava za vlastite
potrebe.
NOVA HIDŽRETSKA GODINA
Hidžra je
preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tačka
računanja vremena muslimanskog kalendara. Prema proračunu, Hidžra se dogodila
20. septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja
vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre.
Mjesec muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo
počinjalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako, započela ne sa danom
Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je
bio petak, 16. temuz (juli) 933. godine seleukidske ere i 622. godine
julijanskog (gregorijanskog) kalendara.
Ni komentarjev:
Objavite komentar