Priredio: Nijaz SALKIĆ
Uvod
Historija me jako zanimala još iz doba moga odrastanja i djetinjstva. Posebno zanimanje pokazujem za islamsku povijest od ranog početka, pa kroz srednji vijek i sve do današnjih dana.
Cijela sadašnja situacija muslimana je u direktnoj vezi sa nastankom i funkcionisanjem islamske države i civilizacije. U nekoliko nastavaka, uz Allahovu pomoć ću podastrijeti osnivanje i trajanje dinastija Emevija i Abbasija iz knjige »Istorija islama«, od Besima Korkuta, izdane u Sarajevu 1935. godine.
ISLAMSKI NARODI KAO KULTURNI PIONIRI SREDNJEG VEKA
Islam ujedini čitav arapski narod, koji onda stvori jaku islamsku državu u kojoj veliki islamski učenjaci, vodeni Kur'anom, te radom i riječima Božijeg poslanika Muhammeda a.s., stvoriše veliku islamsku kulturu. Dok je islamsko oružje proširilo državnu vlast osvojivši Perziju, Siriju, Egipat, sjevernu Afriku i Španiju, dotle se islamski učenjaci po gradovima baciše na izučavanje svih grana znanosti. Sami Kur'an na mnogo mjesta spominje znanost i hvali one koji se njom bave, te to bi uzrok da se muslimani dadoše na nauku. Pored vjerskih znanosti, koje muslimanski učenjaci do u tančine obradiše, dadoše puno važnost i ostalim znanostima. U velikim islamskih gradovima podiže se na hiljade učilišta u koja dolažahu učenici iz svih krajeva prostrane islamske države, da se tu obogate znanjem.
Znamenita islamska sveučilišta, koja bijahu osnovata u glavnim gradovima kao Bagdadu, Kairu i Kordovi, bijahu rasadnikom svih grana znanosti. Same halife, a i ostali ljubitelji znanosti, davahu ogromne sume novaca za osnivanje škola, biblioteka i ostalih prosvjetnih ustanova. Došavši u dodir sa ostalim narodima prevedoše Arapi na svoj jezik sva znamenita djela indijska, perzijska i grčka, da poslije svojim marljivim radom udopune i prošire znanosti dotadanjih kulturnih naroda. Pored šeriatsko pravnih nauka, koje su islamski učenjaci crpili iz Kur'ana i hadisa, učiniše oni velik napredak na polju filozofije, medicine, matematike i astronomije. Dok je u Evropi vladala tmina neznanja i dok su bile spaljivane vještice i proganjani svi ljudi koji su htjeli svojom glavom misliti, dotle je u islamskoj državi cvala prosvjeta u svakom mjestu.
Islamski narodi bijahu veliku pažnju obratili kultiviranju zemlje, te su u doba sjaja islamske kulture Mezopotamija, Egipat i Španija bili puni oranica, bašća i vinograda, između kojih su bili razvedeni kanali za umjetno natapanje. U graditeljistvu stvorili su islamski narodi poseban stil, a od znamenitih njihovih građevina mnoge su i sada u dobrom stanju kao vidan znak njihovog velikog umjetničkog duha.
Evropski narodi dođoše u dodir sa islamskim narodima u Španiji i za vrijeme krstaških ratova. Tom prilikom Evropejci naučiše mnoge stvari od muslimana, a njihovi učeni ljudi prevedoše djela velikih islamskih učenjaka i uzučavahu ih u raznim kulturnim centrima Evrope, te tako islamska civilizacija obogati i u mnogo čemu posluži za osnov docnijoj evropskoj kulturi.
ARAPSKA KNJIŽEVNOST
Prije pojave Islama bio je arapski narod nepismen i radi toga nije ni imao u to doba nikakve književnosti. Prva knjiga koja je na arapskom jeziku napisana jest Kur'an, čiji je sadržaj prema objavama Svemogućega Allaha diktirao svojim pisarima Muhammed a.s. Kada Arapi primiše Islam i kada vodeni Kur'anom i riječima Muhammedovim a.s. Počeše gajiti sve vrste znanosti, stvoriše jednu veličanstvenu književnost, kojoj nije bilo ravne kod drugih naroda.
U početku Islama podijeli se književnost na dva dijela: 1. islamske vjerske znanosti, u koju su grupu spadale: nauka o čitanju teksta i tumačenju Kur'ana (tefsir), riječi i rad Muhammeda a.s. (hadis), šerijatsko pravoo (fikh), dogmatika (ilmulkelam) i nauka o jeziku. Svaka ova grana nauke imala je i svoje ogranke. 2. Svjetovne znanosti, u koju su grupu spadale: logika, filozofija, matematika, prirodne nauke, astronomija i medicina.
U slijedećem nastavku, inšaAllah: Islamske vjerske znanosti
Ni komentarjev:
Objavite komentar