Priredio: Nijaz SALKIĆ
8. BOBAK: Klanjam namaz, zahvaljujem Uzvišenom Allahu
Namaz je najbolja zahvala Uzvišenom Tvorcu od kalu bela do Dana sudnjega. nNamaz je spoj onoga najboljeg što rob može Rabbu iskazati kroz molitvu, veličanje i zahvaljivanje. Namaz je halka koja čovjeka drži da opstane a da insan ostane. Namaz je onaj tanahni i najprecizniji kantar kojim se mjeri nečiji iman i vjera u Boga Dragoga. Namaz je prakticiranje bogoštovlja i slatki drhtaj vjerničkih duša pri svakom podizanju ruku spram ušiju i ramena, u skrušenom opetovanju i izgovaranju najljepših besjeda, Allahu ekber. Namaz je najljepše trošenje vremena i odlika onih koji se Boga boje, onih koji njemu streme, onih koji imaju visokopostavljene ahiretske ciljeve. Na kraju, to je odlika onih koji se Allahu raduju svakog dana najmanje 5 puta.
Svi ibadeti su propisani na Zemiji osim salata-namaza. Ovaj propis Muhammed alejhiseselam je primio na svoju dušu i srce, na nebu prilikom svog velikog Mira'adža. Time mu je ukazana velika počast a ljudstvu kroz namaski propis data velika milost i blagodat.
Dakako, namaz je fard, stroga dužnost svakog odraslog i pametna muslimana, i to pet puta u toku dana i noći. Ako odškrinemo vrata povijesti i zavirimo po epohama i milenijumima, dokučićemo da je namaz bio stavljen u dužnost sljedbenicima, svih Božijih pejgambera i bio stjecište i srčika prošlih Šerijata. U početku islama muslimani klanjahu dva namaza, jedan jutrom a drugi večerom i to oba po dva rekata. dok nije za vrijeme alehis-selamova Miradža stavljeno muslimanima u dužnost da klanjaju pet puta dnevno sa određenim brojem rekata i na određeni i poznati način. Tako je potrajalo devet godina
Šta je namaz-salat?
Salat-namaz, označava opću molbu za dobro (dova).
To značenje ima u riječima Uzvišenog:
خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِمْ بِهَا وَصَلِّ عَلَيْهِمْ ۖ إِنَّ صَلَاتَكَ سَكَنٌ لَهُمْ ۗ وَاللَّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ
Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš i pomoli se za njih, molitva (namaz) tvoj(a) će ih smiriti. A Allah sve čuje i sve zna. Terminološki, namaz-salat znači ibadet sastavljen od učenja, ruku'a i sedždi.
Namazi se dijele:
na tri vrste:
Prva: Obavezni (fard) namazi, a oni su ili fard-'ajn (pojedinačna obaveza) ili fardi-kifaje (kolektivna obaveza).
1. Fardi-'ajn su pet obaveznih namaza za svakog punoljetnog, umno zdravog (mukellef) pojedinca i džuma namaz.
2. Fardi kifaje je namaz koji je naređen svim obaveznicima na način da, ako ga neki od njih obave, s ostalih je spada dužnost. U protivnom (ako ga izostave), svi će biti griješni. Primjer je dženaza namaz.
Druga: Vadžib namaz je namaz koji je naređen naredbom strožijom od naredbe za sunnete, ali ona (ta naredba) nije dostigla nivo farza. Primjer toga je vitr namaz i naklanjavanje nafila koje je (klanjač) pokvario, nakon što ih je počeo klanjati.
Treća: Sunneti i njih imaju dvije vrste:
1. pritvrđeni ili stalni sunneti
2. nepritvrđeni-poželjni sunneti
Mjesto namaza u islamu
Namaz je temeljni među velikim stubovima islama. Muhammed (a.s.) je rekao: Bunijel islamu ala hamsetin ala en juveh-hadellahu ve ikamis-salati ve itaiz-zekati ve sijami ramadane vel hadždži.
Islam se gradi na pet temelja: obožavanju samo Jednog Allaha, obavljanje namaza, davanju zekata, postu ramazana, i obavljanju hadždža.
Namaz je stub, temelj i osnova islama. Poslanik je rekao: Re'sul emril islamu ve amuu duhus-salatu ve zirvetu senamihil džihadu
Glava svih stvari je islam, njegov stub je namaz, a njegovo vrhunsko upotpunjenje je džihad.
Namaz je znak imana. Od Džabira se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao: Inne bejner-redžuli ve bejneš-širki vel kufri terkes-salati
Doista je između čovjeka, mnogoboštva i nevjerovanja ostavljanje namaza.
Allah, neka je slavljen samo On, propisao ga je da bude sredstvo za duhovno uzdignuće. Vjernik se pomoću njega uzdiže svome gospodaru, pa ga spominje, moli i doziva. Rekao je Uzvišeni:
وَأَنَا اخْتَرْتُكَ فَاسْتَمِعْ لِمَا يُوحَىٰ
Ja sam uistinu Allah, drugog boga, osim Mene nema; zato se samo Meni klanjaj i namaz obavljaj - da bih ti uvijek na umu bio!
Takođe, namaz je naređen i da bude duševna brana, koja štiti vjernika od prestupa i grijeha. Rekao je Uzvišeni:
اتْلُ مَا أُوحِيَ إِلَيْكَ مِنَ الْكِتَابِ وَأَقِمِ الصَّلَاةَ ۖ إِنَّ الصَّلَاةَ تَنْهَىٰ عَنِ الْفَحْشَاءِ وَالْمُنْكَرِ ۗ وَلَذِكْرُ اللَّهِ أَكْبَرُ
Kazuj knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz. Namaz, doista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je najveća poslušnost, a Allah zna šta radite!
On briše grijehe i greške.
Rekao je Uzvišeni:
وَأَقِمِ الصَّلَاةَ طَرَفَيِ النَّهَارِ وَزُلَفًا مِنَ اللَّيْلِ ۚ إِنَّ الْحَسَنَاتِ يُذْهِبْنَ السَّيِّئَاتِ ۚ ذَٰلِكَ ذِكْرَىٰ لِلذَّاكِرِينَ
I obavljaj namaz početkom i krajem dana. I u prvim satima noći! Dobra djela doista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.
Poslanik (a.s.) je rekao:
Es-salevatul hamsu vel džum'atu ilel džum'ati keffaretun lima bejnehunne. Pet dnevnih namaza i džuma do džume brišu ono što je između njih. (Brišu grijehe, ako ih obavlja u njihovo vrijeme, u džematu, ili mimo njega.)
Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je od Allahovog Poslanika (a.s.) čuo ove riječi:
Ereejtum lev enne nehren bi babi ehadikum jagtesilu fiihi kulle jevmin hamsen ma tekulu zalike jub'ki min derenihi šej'en kale fe zalike mislus-salevatil hamsi jem hullahu bihil hataja. Šta mislite, kada bi pred vratima jednog od vas bila rijeka, u kojoj bi se on pet puta dnevno kupao, da li bi imalo prljavštine ostalo na njemu? »Ne bi« odgovoriše prisutni, a Resulullah (a.s.) dodade: To je primjer pet dnevnih namaza kojima Allah briše počinjene grijehe.
Ali Ibni Bettal je rekao: »Iz hadisa se razumije da se misli samo na male grijehe, jer je Poslanik grijehe uporedio s derenom (mala prljavština). Deren je mala prljavština u odnosu na ono što je veće od nje, kao kuruh (čirevi, rane) i hurradžati (čirevi). Ovo mišljenje podržava i hadis kojeg prenosi Muslim od Ebu hurejre: Essalatul hamsu keffaretun lima bejneha medž'tunibetil kebairu - Pet dnevnih namaza brišu ono što je između njih ako se izbjegnu veliki grijesi.«
Na to se misli u riječima Uzvišenog:
إِنْ تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنْكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُمْ مُدْخَلًا كَرِيمًا
Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo prijeći preko manjih ispada vaših i uvest ćemo vas u divno mjesto.
Izbjegavanjem velikih grijeha, izvršenjem dobrih djela i obavljanjem namaza, brišu se mali grijesi. Što se tiče velikih grijeha, za njih je potrebno pokajanje (tevba) i traženje oprosta nakon što se prekine činiti ih i nakon kajanja što su se uopće radili.
Namaz je lijek
Namaz klanjaču pruža veliku duhovnu potporu, jača ga i pomaže da se nosi sa životnim problemima i njegovim velikim odgovornostima. Rekao je Uzvišeni: وَاسْتَعِينُوا بِالصَّبْرِ وَالصَّلَاةِ ۚ وَإِنَّهَا لَكَبِيرَةٌ إِلَّا عَلَى الْخَاشِعِينَ
Pomozite sebi strpljenjem i namazom, a to je zaista teško, osim poslušnima. Namaz iz čovjeka i njegovog srca istiskuje brige i tugu. Uzvišeni kaže:
وَلَقَدْ نَعْلَمُ أَنَّكَ يَضِيقُ صَدْرُكَ بِمَا يَقُولُونَ Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onoga što oni govore, فَسَبِّحْ بِحَمْدِ رَبِّكَ وَكُنْ مِنَ السَّاجِدِينَ zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga i sedždu obavljaj.
Muhammed (a.s.) bi govorio Bilalu: Ja bilalu ekimis-salate erihna biha Ikameti za namaz, Bilale, i odmori nas njime.
Namaz je najbolji lijek za brige, strah i nemir koji snađu čovjeka, pogotovo u ovom vremenu, u kojem su one posljedica ogrezlosti ljudi u materijalnom bezbožnom životu.
Rekao je Uzvišeni: إِنَّ الْإِنْسَانَ خُلِقَ هَلُوعًا Čovjek je, uistinu, stvoren malodušan; إِذَا مَسَّهُ الشَّرُّ جَزُوعًا kada ga nevolje snađu – brižan je, وَإِذَا مَسَّهُ الْخَيْرُ مَنُوعًا a kada mu je dobro – nepristupačan je, إِلَّا الْمُصَلِّينَ osim vjernika, الَّذِينَ هُمْ عَلَىٰ صَلَاتِهِمْ دَائِمُونَ koji namaz svoj budu na vrijeme obavljali.
Na važnost namaza u islamu upućuju i mnogobrojni kur'anski ajeti, koji ga naređuju i podstiču na njega. Tih ajeta je preko osamdeset, kao i mnoštvo Poslanikovih hadisa o ovoj temi. Vjerovjesnik (a.s.) je čak oporučio namaz u trenucima kada ga je snašla smrtna agonija. Enes (r.a.) kaže: »Opća oporuka Allahovog poslanika (a.s.) na samrti je bila: Essalatu ve ma meleket ejmanukum hatta džeale resulullahi sallellahu alejhi ve selleme jugargiru biha sadruhu ve ma jekadu jufidu biha lisanuhu - Pazite na namaz i ono što je u vašem vlasništvu. S tim riječima su prsa Allahovog Poslanika (a.s.) zahroptala na samrti, i gotovo da ih nije prestajao izgovarati.«
Djeca i namaz
Muhammed (a.s.) je od nas zahtijevao da naređujemo svojoj djeci namaz kada napune sedam godina i da ih tjeramo silom na njega kada napune deset. Njegove su riječi: Muru evladekum bis-salati ve hum ebnau seb'i sinine vad'ribu hum alej'ha ve hum ebnau aš'rin ve ferreku - Naređujte svojoj djeci klanjanje namaza kada im bude sedam godina, a kažnjavajte ih ako ne budu klanjali kad napune deset godina, i u posteljama ih rastavljajte (muško i žensko).
Salat ili namaz je prvenstveno duhovni ibadet ( Ibadetun rukanijetun), ali je uvjetovan čišćenjem tijela, odijela i mjesta obavljanja namaza. Namaz je uklapanje u harmoniju prirode i svemira, u zakonitosti koje tu vladaju. Čovjeku je dovoljno da samo baci pogled na prirodu i zaključi da nije sam. Okružen je životom i pokretima, a prvo što primjećuje jeste, da u svemu tome vlada jedna savršena tačnost i sklad. Kur'an o tome govori i objašnjava da je salat-namaz prirode, namaz svjetova, živih i neživih. Dakle nije samo čovjek taj koji pada na sedždu Stvoritelju, to čini sve što je na Nebesima i na Zemlji (ve lillahi jesdžudu men fis-semavati vel erdi) " Čini sve što je na nebesima i na zemlji ": ( Vennedžmu veš-šedžeru jesdžudani )" A bilje i drveće pred Njim ničice padaju ( Njemu sedždu čini ) ". ( Ve jusebbihur-ra'du bihamdihi vel-melaiketu min hifetihi ) " " I grmljavina hvali i veliča Allaha, a i meleki iz strahopoštovanja prema Njemu".
Namaz u džematu
Dnevni namazi se mogu obavljati individualno, ali je znatno bolje i vrjednije klanjati ih zajednički u džematu. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Namaz u džematu vrijedi kao dvadeset i pet namaza obavljenih pojedinačno. A onaj ko klanja namaz u zbijegu (bespuću) i lijepo obavi ruku i sedždu postignut će vrijednost od pedeset namaza.“ (Hakim - sahih) Džemat otklanja izoliranost i osamljenost pojedinaca, od kojih neki nemaju ni porodicu. Svi koji su bili i koji će, ako Bog da, ići na hadž, prisustvuju najbrojnijem džematu na dunjaluku u Haremima Meke i Medine, gdje klanja ponekad i blizu milion ljudi. Zato se i namazi na tim častim mjestima posebno vrednuju. Muhammed, s.a.v.s. je rekao: „Namaz u mojoj džamiji vrijedi kao hiljadu namaza na nekom drugom mjestu, osim Mesdžidul-harama u Meki, a namaz u Haremu kod Kabe vrijedi kao sto hiljada namaza na nekom drugom mjestu.“ (Ahmed, sened sahih)
Namaska vremena
Svaki namaz ima svoje određeno vrijeme. Vrijeme sabah namaza počinje od (prave) zore pa traje do pred izlazak Sunca. Podnevsko vrijeme počinje od »zevala«, tj. otkako Sunce prevali polovicu neba pa dok sjena svake stvari naraste za dva ili jedan put toliko kolika je ona sama, nadovezu-jući na onu sjenu što ju je imala pri zevalu. Recimo da je sjena načega što je metar visoko pri zevalu iznosila 30 cm. Podnevsko vrijeme ističe kad sjena toga naraste na dva metra i 30 cm po Ebu Hanifi, a za jedan metar i 30 cm po imamejnu (Ebu Jusufu i Muhamedu). Ikindijsko vrijeme je od isteka podnevskog vremena do zalaska Sunca, akšamsko od zalaska Sunca do nestanka »šefeka«, tj. crvenila koje se opaža uveče na obzorju. Jacijsko od tada pa sve" do zore, a isto tako je i vrijeme vitr namaza. Treba znati da se ipak vitr namaz ne može klanjati prije jacije namaza.
'Lijepa' vremena za klanjanje pojedinih namaza?
Muškarcima je mustehab da klanjaju sabah kad se prilično rasvane, a ženama još za sumraka. Podne je mustehab klanjati ljeti kad popusti žega, a u druga godišnja doba odmah kad mu nastupi vrijeme osim kad je oblačno. Ikin-diju je mustehab klanjati uvijek malo kasnije, samo nečekati dok Sunce »prevrne«. Akšam je bolje požuriti osim pri oblačnom vremenu. S jacijom je bolje pričekati da prođe jedna trećina noći, osim kad je oblačno. Vitr namaz je bolje odgoditi do na kraj noći ako ječovjek siguran da će se tada probuditi.'
Ne smije se klanjati!
Tri su doba kad se ne može klanjati nijedan farz ni vadžib namaz koji su postali dužnost čovjeka prije nastupa ovih doba, a to su:
1) kad se Sunce rađa pa dok ne odskoči za jedno ili dva koplja,
2) kad je Sunce na polovici neba,
3) kad Sunce pred zalazak klone pa dok ne zađe. Namazi koji su postali vadžib u sama ta doba mogu se u njima klanjati ali je to mekruh. Na primjer dženaza namaz mrtvaca koji je tek opremljen, ili sedžde pri učenju Kur'ana za ajet koji se u to doba prouči ili ikindija namaz istoga dana ako se malo okasni.
Ostali namazi
Pored ovih, postoje i mnogi drugi namazi. Najvažniji su bajram-namazi koji se klanjaju za Ramazanski, odnosno Kurbanski bajram, a sastoje se od 2 rekata.
Uz ramazan se između jacijskog namaza i vitr-namaza klanja teravih-namaz (teravija), koju obično čini 20 rekata, a selam se može predavati nakon svakog drugog ili svakog četvrtog rekata. Teravih-namaz može se klanjati džematile, ali i pojedinačno.
Još jedan važan namaz jeste dženaza-namaz, a klanja se umrlom muslimanu ili muslimanki. Dženazu mogu klanjati samo muškarci. Dženaza namaz je vrlo jednostavan. Čitav namaz klanja se u stojećem položaju.
Imam stane ispred mejta (mrtvaca u tabutu) i nakon nijeta koji glasi NEVEJTU EN USALLIJE LILLĀHI TE‘ĀLĀ SALĀTEL-DŽENĀZETI, donese se početni tekbir. Ruke se svežu i prouči SUBHĀNEKE. Ponovo se donosi tekbir (ALLĀHU EKBER) no bez dizanja ruku. Prouči se SALAVAT, te ponovo donese tekbir bez dizanja ruku, i prouči prikladna dova. Iza toga se ponovo donese tekbir bez dizanja ruku i selam preda na desnu i lijevu stranu.
U dženaza-namazu važno je donijeti 4 tekbira. To je farz. Ako se ništa između njih i ne prouči, namaz je valjan. A veliki je sevap klanjati dženazu-namaz.
Postoji još mnogo namaza, za razne prilike. Tako postoji noćni namaz, namaz za želju, itd. Ako smo naučili klanjati sabah-namaz, i svi drugi namazi bit će nam vrlo lahki za naučiti. Svi ti neobavezni namazi zovu se nafila namazi.
Namaz putnika i bolesnika
Bolesnik će klanjati onako kako mu je moguće. Onog kojeg bole koljena može klanjati sjedeći. Ako je bolesnik primoran stalno ležati, klanjat će ležeći. Lagahnim pokretima tijela obavit će namaz.
Što se tiče putnika, sve dok je na putu ima olakšicu da skraćuje farz namaz. Skraćivat može samo farz namaze od četiri rekata, koji se na putu klanjaju kao dvorekatni namazi. To su podne, ikindija i jacija. Sabah ostaje da se klanja od dva rekata, kao i akšam od tri.
Takođe, putnik u prevoznim sredstvima, ako ga uhvati vrijeme namaza, klanjaće kako mu je zgodno. Obično je to sjedeći položaj. Za obavljanje pregiba i sedžde samo će se nageti malo unaprijed.
U prevoznim sredstvima obično se ne možemo okrenuti tačno prema Kibli. Zato ćemo klanjati onako kako je moguće, a to je obično smjer kretanja vozila, aviona i sl.
Ni komentarjev:
Objavite komentar