Nijaz SALKIĆ
Kako je svanjavalo muslimani su punili džamije. Prvo su svjetla dugo gorela u novozelandskim kućama i stanovima. Potom su zasijali kandilji na munarama džamija i mesdžida u ovoj državi. Onda su zasijale džamije po Australiji, Idoneziji, Maleziji, Japanu, Koreji, Kini, Indiji, Srednjem istoku, Evropi i Južnoj i Sjevernoj Americi.
Jutros su naše bosanske i dijasporske džamije bile mjesto pozitivne energije, povišenih duhovnih emocija, sve od aška vjerničkih srca. Horili su se tekbiri, pomno slušali vazovi, i detaljno tumačili kur'anski ajeti. U safovima su sjedile sve generacije muslimana. Djedo je namještao mjesto svom mlađahnom unuku a sinovi su brižljivo pazili na svoje ostarjele očeve, djedove i amidže.
Bilo je fesova, džemadana, traboloza, čakšira, šalvara i starih bosanskih kundura. Sijevali su blicevi, isprobavala se najnovija fotografska tehnologija i kompjuterski softver. Pravile su se najljepše fotografije za uspomenu i dugo sjećanje. Nije šala, kurban i hadži bajram se proslavljao u jednom danu.
Poslije završetka bajramskog namaza uslijedili su topli vjernički i bratski zagrljaji i topli stisci ruku. Bajrambarećovalo se unutar džamije i u haremu, izražavale želje za dug život i blagosiljali vjernici. Pozitiva se rasprostirala po džamiji, hodnicima i avlijama mesdžidskim i džamijskim.
Došao je red za prinošenje žrtava u vidu pripremljenih i kupljenih kurbana. Kada se sve po propisu, redu i tabijatu okončalo, krenulo se kućama na prvi kurban-bajramski ručak u krugu svoje porodice i najmilijih. Pokloni-bajramluci koji su prije bili kupljeni, dijelili su se i poklanjali uz zahvalu i široke osmijehe.
Još jednom se pokazalo i dokazalo da je porodica osnovna i najzdravija ćelija ljudskog društva. Normalno ako je zasnovana na zdravoj osnovi, iskrenom nijetu i takvaluku.
Upamet!
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
Ni komentarjev:
Objavite komentar