Nijaz SALKIĆ
Zahvala pripada Allahu dž.š. Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhameda, s.a.v.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe, i svakog onog koji bude slijedio uputu do Sudnjega dana. (Amin)
Danas je petak, 28. avgust 2009. ili 8. ramadan, 1430. hidžretske godine. Cijenjeni džemaate, draga braćo i sestre, esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh!
Sveti i blagi je mjesec ramazan. Dok postimo, učimo Kur'an na mukabeli a nakon toga iščekujući i radujući se itaru, razmišljamo o još jednoj teraviji, u misli doluta mnogo sličica iz prošlog i proživljenog a bome se podobro zamislimo i o našoj sadašnjici. Sehuri, mukabele, iftari, teravije i vazovi, sve su to biseri i ukrasi ramazana i svaki od njih baš kao i ramazan je jedan tren u vasioni koji polahko otkucava prolaznost ovog svijeta i naše lagahno nestajanje i povratak Gospodaru. Radovati se treba svakom svom životnom trenutku, pravilno ga iskoristiti i sa najmilijima podijeliti. Jedna draga obaveza i užitak je abdestluk i gusul. Abdest je oružje vjernika i treba ga redovno uzase imati i uvijek sa sobom nositi. Uzvišeni Allah veli:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا إِذَا قُمْتُمْ إِلَى الصَّلَاةِ فَاغْسِلُوا وُجُوهَكُمْ وَأَيْدِيَكُمْ إِلَى الْمَرَافِقِ وَامْسَحُوا بِرُءُوسِكُمْ وَأَرْجُلَكُمْ إِلَى الْكَعْبَيْنِ ۚ وَإِنْ كُنْتُمْ جُنُبًا فَاطَّهَّرُوا ۚ وَإِنْ كُنْتُمْ مَرْضَىٰ أَوْ عَلَىٰ سَفَرٍ أَوْ جَاءَ أَحَدٌ مِنْكُمْ مِنَ الْغَائِطِ أَوْ لَامَسْتُمُ النِّسَاءَ فَلَمْ تَجِدُوا مَاءً فَتَيَمَّمُوا صَعِيدًا طَيِّبًا فَامْسَحُوا بِوُجُوهِكُمْ وَأَيْدِيكُمْ مِنْهُ ۚ مَا يُرِيدُ اللَّهُ لِيَجْعَلَ عَلَيْكُمْ مِنْ حَرَجٍ وَلَٰكِنْ يُرِيدُ لِيُطَهِّرَكُمْ وَلِيُتِمَّ نِعْمَتَهُ عَلَيْكُمْ لَعَلَّكُمْ تَشْكُرُونَ [٥:٦]
O vjernici, kad hoćete molitvu da obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio glava svojih potarite – i noge svoje do iza članaka. a ako ste džunubi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni.
Svi mi znamo kako se abdest obavlja, uzima. Način uzimanja abdesta smo naučili u mektebu, pred našim muallimima i te prakse se držimo. Ovdje se spominje kur'anska naredba šta oprati kod abdesta, i šta je pri tome farz radnja, a to pojašnjava slijedeći hadis. Ibn-Džerir prenosi od En-Nezzala ibn Sebre da kaže: "Vidio sam h. Aliju kako klanja podne - namaz, poslije je sjeo pred ljudima u dvorištu, zatim je donio vodu, oprao lice i ruke, a onda je potrao glavu i noge i rekao: "Ovo je abdest onoga ko nije izvršio prirodnu potrebu." Ibn-Džerir prenosi od Ibrahima: H. Alija je izvagao neko sjemenje, pa se abdestio skrativši i obavivši samo najnužnije, a potom rekao: "Ovo je abdest onoga koji nije izvršio prirodnu potrebu." Takođe, Ibn-Džerir prenosi od Enesa: Omer ibn El-Hattab uzeo je abdest skrativiši ga, pa je rekao: "Ovo je abdest onoga koji nije izvršio prirodnu potrebu." Ovo je vjerodostojno predanje i tako legitimnost pohvalnosti /istihbab/ uzimanja abdesta argumentuje tradicija /sunnet/. Dok i ovaj ramazan polahko odmiče prisjetimo se svega a podsjeti nas i drugi na to. Vazovi i džamijska predavanja, svakodnevni tekući poslovi u dugom danu dadnu nam priliku da o mnogočemu razmišljamo, potaknuti pojačanim učenjem i prisustvom Kur'ana u našoj kući.
Draga braćo, poštovane sestre, svjedoci smo raširenosti i pohlepnosti u ovom »modernom« vremenu i eri sirovog potrošačkog društva. U ovom vaktu je moderno i nepredno sticati na brzinu imetak, a nezahvalno je i pogubno za vjernika ukazivati na haram i zlo otimanja, pljačkanja ljudi, iskorištavanja, na činjenje zuluma i nepravde. Braćo moja, moramo se čuvati harama, makar i ne mogli pratit moderne trendove i sjesti u prvu sofru velikaša i skorojevića. Moramo to govoriti, upirati prstom, moramo ukazivati na haram, makar i bili izolovani, zaobiđeni od »viđenijih« i odbačeni od bogatijih. Zakonodovac i Onaj kome ćemo se svi vratiti veli:
قُلْ لَا يَسْتَوِي الْخَبِيثُ وَالطَّيِّبُ وَلَوْ أَعْجَبَكَ كَثْرَةُ الْخَبِيثِ ۚ فَاتَّقُوا اللَّهَ يَا أُولِي الْأَلْبَابِ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ [٥:١٠٠]
Reci: "Nije isto ono što je zabranjeno i ono što je dozvoljeno, makar što te iznenađuje mnoštvo onoga što je zabranjeno. Zato se Allaha bojte, o vi koji ste razumom obdareni, da biste ono što želite postigli. Allah Uzvišeni kaže Svom Poslaniku, s.a.v.s.:
"Reci", Muhammede,
"nije isto ono što je zabranjeno i ono što je dozvoljeno, makar što te iznenađuje", tj. o čovječe,
"...mnoštvo onoga što je zabranjeno", znači da i ono što je malo, a dozvoljeno i korisno, bolje je od onog čega je mnogo, a što je zabranjeno i štetno, kako je navedeno u hadisu /175/: "Malo i dostatno bolje je od mnogobrojnog koje zaokuplja."
Nemojmo se umoriti kazujući prvo sebi, pa onda i drugima, ponavljajmo i svakom prilikom govorimo o tome da je primitak i uslišanje i šart naše dove, čišćenje od harama u jelu, piću, odjeći i u svakoj pori našeg života, bitisanja i življenja. Moramo se od toga čuvati, braćo i sestre, moramo se čuvati od harama i živjeti u halalu. Ako budemo jeli haram lokmu, pili haram stečeno, i oblačili haram zarađeno, Allah najbolje zna, ali vrlo male su nam šanse za uslišavanje i primitak naše dove.
Navodi se u sahih hadisu kojeg prenosi Muslim od Ebu Hurejre da je Poslanik,a.s., rekao: Zaista je Uzvišeni Allah dobar i ne prima ništa osim dobro. Allah je naredio vjernicima ono što je naredio poslanicima, te je rekao: O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite, jer Ja dobro znam što vi radite!? Takođe je rekao: O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate!? Pa je nakon toga je Poslanik, a.s., spomenuo čovjeka koji je dugo putovao raščupane i prašnjave kose ruku pruženih prema nebu: Gospodaru, Gospodaru!?, a on se hrani haramom, piće mu je haram, njegova je odjeća haram, othranjen je haramom; pa kako da mu se dova usliša!?? Život mu je haram, a on dulji sa putovanjem, znajući da je putovanje jedan od uzroka primanja dove, a posebno ako je u njemu čovjek umoran, odnosno čupave kose i prašnjava odijela.
Zapitajmo se koliko je to ljudi očistilo svoju nafaku od harama i onoga što sliči haramu?
Ko se bude čuvao sumnjivih stvari, sačuvaće svoju vjeru i čast; a ko padne u sumnjive stvari, upašće u haram, kao čoban koji čuva svoje stado oko vladareva zabranjena posjeda i skoro da ga upusti u njega. Svaki vladar ima zabranjene posjede. Zaista, Allahovi zabranjeni posjedi jesu Njegove zabrane, HARAMI.
Molimo i ovog ramazana za svoje porodice i dovimo Allahu s.v.t.a. da našu djecu uputi na pravi put. Znam da nema roditelja koji ne voli svoje dijete i nema ga ko ne bi svom djetetu poželio samo najbolje.
Trebamo znati da su naše želje jedno a Allah upućuje onoga koga On hoće.
Uzvišeni Allah veli:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا عَلَيْكُمْ أَنْفُسَكُمْ ۖ لَا يَضُرُّكُمْ مَنْ ضَلَّ إِذَا اهْتَدَيْتُمْ ۚ إِلَى اللَّهِ مَرْجِعُكُمْ جَمِيعًا فَيُنَبِّئُكُمْ بِمَا كُنْتُمْ تَعْمَلُونَ [٥:١٠٥]
O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i On će vas obavijestiti o onome šta ste radili.
Uzvišeni Allah naređuje Svojim robovima, vjernicima, da se popravljaju i da čine hajr ulažući svoj trud i svoje mogućnosti, ujedno ih obavještavajući da onome ko popravi svoje stanje neće nauditi onaj ko nered čini među ljudima. El-'Avfi prenosi od Ibn-Abbasa o tumačenju ovog ajeta da Uzvišeni kaže."Kad mi je rob pokoran u onome što sam mu naredio od dozvoljenog i u onom što sam mu zabranio od zabranjenog, neće mu nauditi onaj koji je zalutao pored njega, ako bude radio ono što sam mu Ja naredio."
Riječi Allaha Uzvišenog:
"O vjernici, brinite se o sebi", upućene su kao podsticaj,
"...ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao! Allahu ćete sesvi vratiti i On će vas obavijestiti o onome što ste radili", tj. svakom će prema njegovu poslu isplatiti. Ako je radio dobro, imaće dobro, ako je činio zlo, imaće zlo. U ovom ajetu nema nikakva argumenta da se izostavi naređivanje pozitivnog i sprečavanje negativnog, ako ima mogućnost da se to učini.
Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, prenosi od Kajsa da je rekao /185/: Ustao je Ebu-Bekr, Allah bio zadovoljan sa njim, zahvalio se Allahu, donio pohvalu na Njega, a zatim rekao: "Ljudi, vi učite ajet: ′O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao!′, ali ga postavljate na pogrešno mjesto, jer ja sam čuo Allahova Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ′Zaista će ljude koji vide /jedni kod drugih/ nešto pokuđeno i negativno, pa to ne promijene, Allah brzo kazniti sve skupa.′ I čuo sam Ebu-Bekra gdje kaže: ′Ljudi, čuvajte se laži, jer je laž, uistinu, daleko od vjerovanja (iman).′"Ovaj hadis prenijela su i četvorica autora Sunena, Ibni-Hibban u svom Sahihu i mnogi drugi mnogobrojnim predanjima od Ismaila ibn Ebi-Halida, koji ga je prenio kao muttesil / hadis čiji je lanac spojen/ i merfu′ hadis.
Ebu-Isa Et-Tirmizi prenosi od Ebu-Umejje Eš-Ša'banija da je rekao /186/: Otišao sam kod Ebu-Sa'leba El-Hašinija, pa sam ga upitao: "Kako ti tumačiš ovaj ajet?" Rekao je: "Koji ajet?" Odgovorio sam: "
Riječi Allaha Uzvišenog: ′O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao!'" Nastavio je: "Tako mi Allaha, upitao sam o njemu dobro znanog, upitao sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., pa mi je odgovorio: 'Vi međusobno naređujte dobro i pozitivno i međusobno zabranjujte pokuđeno i zabranjeno sve dok ti ne vidiš da se je pokorno pohlepi, da se strast slijedi, da je data prednost dunjaluku i da se svako uznosi sa svojim mišljenjem i stavom, onda se brini samo za sebe i kloni se svjetine, jer su iza vas dani u kojima će strpljivi biti kao onaj ko je stegnuo žar u šaci, ali }e onaj koji bude radio /i praktikovao islam/ imati nagradu pedeseterice koji rade kao što vi radite /sad/.′" Abdullah ibn El-Mubarek /jedan od prenosilaca iz ovog lanca/ kaže da neko drugi, pored Utbe, u predanju dodaje da je neko upitao: "Allahov Poslaniče, nagradu pedeseterice ljudi od nas ili od njih?" Odgovorio je: "Nagradu pedeseterice od vas." Et-Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen garib sahih. Seid ibn El-Musejjeb kaže: "Kad naređuješ dobro i zabranjuješ zlo, neće ti nauditi onaj ko je zalutao, ako si ti na pravom putu."
I na kraju završićemo sa ajetom u kojem Uzvišeni kaže:
وَإِذَا سَأَلَكَ عِبَادِي عَنِّي فَإِنِّي قَرِيبٌ ۖ أُجِيبُ دَعْوَةَ الدَّاعِ إِذَا دَعَانِ ۖ فَلْيَسْتَجِيبُوا لِي وَلْيُؤْمِنُوا بِي لَعَلَّهُمْ يَرْشُدُونَ [٢:١٨٦]
A kada te robovi Moji za Mene pitaju, Ja sam, sigurno blizu: odazivam se molbi molitelja, kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu.? (El Beqare, 186):
Upućujmo dove, molimo Allah s.v.t.a. za sebe, za svoju porodicu, za rodbinu, za muslimane u svijetu jer je dova bogatstvo i ono što samo vjernici imaju.
Od sunneta je dovu ponoviti tri puta. Na završetku dove donijeti salavat na Poslanika s.a.v.s i zahvaliti Uzvišenom Allahu. Takođe Uzvišeni Allah je odabrao neke kategorije ljudi kojima se obavezao da će im udovoljiti na njihove dove, a to nam je Poslanik s.a.v.s. vjerodostojno prenio u svojim hadisima. Tako Uzvišeni Allah se odaziva na dove postača dok se ne iftari, pravednom vladaru i onome kome je učinjena nepravda? Takođe se Uzvišeni Allah odaziva na dovu muslimana koji dovi za svoga brata muslimana, roditelju koji moli za svoje dijete, kao i putniku sve dok je na putu, hadžijima dok obavljaju hadždž, mudžahidima koji su u borbi, kao i starcu (starici ) koji su osijedili u islamu, kao što je prenešeno u hadisu u kojem se spominje da se Allah stidi da ne udovolji osobi koja je osjedila u islamu i koja je digla ruke moleći Svoga Gospodara.
Dova
Uzvišeni Allahu, podari nam znanja, volje, snage, osjećaja, ljubavi prema ljudima pa da ovaj mubarek mjesec ikoristimo tako što ćemo upućivati zaspale buditi usnule, pružati ruku posrnulim, bodriti nesigurne, a davati utjehu ucvijeljenim. Premilostivi Allahu, pomozi nam da ovaj ramazan bude prekretnica u našem životu, post da nam bude perda pred grijesima, a iftari otkup od grijeha i smiraj posrnulim nam dušama.
Milostivi Gospodaru, usadi nam više ljubavi prema našim džamijama i onima koji nas vode na pravi put. Učini da volimo džamiju, džemat i da jedva čekamo dolazak dana petka i džume u njemu.
Molimo Te Gospodaru naš, zaštiti nas od loših vođa, od dušmanskih riječi i djela, od pokvarenosti u riječima postupcima i razmišljanju. Primi naše pokajanje, oprosti grijehe nama, roditeljima našim, našim umrlima i svim muslimanima, i naša posljednja dova je: Hvala Allahu gospodaru svih svjetova i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda s.a.v.s.?
Literatura: Tefsir Ibni Kesir,
Prijevod Kur'ana Besim Korkut
Ni komentarjev:
Objavite komentar