14. 4. 17

MIMBERA - KOME ĆE GRIJESI OPROŠTENI BITI




الْحَمْدُ لِلَّهِ  رَبِّ الْعَالَمِينَ،  نَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَسْألُهُ الكَرَامَةَ فِيماَ بَعْدَ الْمَوْتِ لَنَا وَ لِجَمِيعِ الْمُؤْمِنِينَ. وَنَعُوذُ بِاللَّهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَ مِنْ سَيِّئاتِ أعْمَالِنَا.  مَنْ يَهْدِهِ اللَّهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ وَمَنْ يُضْلِلْ فَلاَ هَادِيَ لَهُ.
وَأشْهَدُ أنْ لا إِلَهَ إِلاّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أنَّ مُحَمَّدًا عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ، أرْسَلَهُ بِالْحَقِّ بَشِيرًا وَنَذِيرًا وَ سِرَاجًا مُنِيرًا لِيُنْذِرَ مَنْ كَانَ حَيًّا وَ يَحِقَّ الْقَوْلُ عَلىَ الْكَافِرِينَ.
صلى الله تعالى عليه وعلى آله وأولاده وأزواجه وأصحابه وأتباعه. وخلفائه الراشدين المرشدين المهديين من بعده . ووزارئه الكاملين في عهده. خصوصا منهم على ساداتنا أبي بكر وعمر وعثمان وعلي. وعلى بقية الصحابة والقرابة والتابعين. والذين اتبعوهم بإحسان إلى يوم الدين،
رضوان الله تعالى عليهم وعلينا أجمعين. أما بعد، فيا عباتد الله، اتقوا الله وأطيعوه . إن الله مع الذين اتقوا والذين هم محسنون.
قال الله تعالى فى كتابه الكريم:                                                          
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ                                                                  
قُلْ يَا عِبَادِيَ الَّذِينَ أَسْرَفُوا عَلَىٰ أَنفُسِهِمْ لَا تَقْنَطُوا مِن رَّحْمَةِ اللَّهِ ۚ إِنَّ اللَّهَ يَغْفِرُ الذُّنُوبَ جَمِيعًا ۚ إِنَّهُ هُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ.
صدق الله العظيم
 U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!            

 Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Poslanika Muhammeda, a.s., i njegovu časnu porodicu.

  A zatim: dragi brate i poštovana sestro, danas je petak 17. redžeb 1438. ili 14. april 2017. godine. Ovo je 27. hutba u novoj godini. Prošli petak imasmo temu, ,Ko izbjegava Kur'an', a današnja je, ,Kome će grijesi biti oprošteni.'

  Cijenjeni  džemaate!       

  Šta je grijeh

  Prema islamskom vjerozakonu, grijeh podrazumijeva dvije stvari: a) neizvršavanje naređenog (terkul-me’mūrāt); i b) činjenje zabranjenog (fi’lul-mahzūrāt). Jednostavno rečeno, grijeh je izostavljanje onoga što nam je vjerom (tj. Kur’anom i Sunnetom) naređeno, a činjenje onoga što nam je vjerom zabranjeno, bilo to na vidljivi ili nevidljivi način: djelima, riječima i srcem. Kur’an je eksplicitan: A onoga koji ne bude poslušan Allahu i Poslaniku Njegovu, sigurno čeka vatra džehennemska, u njoj će ostati vječno i zauvijek (El-Džinn, 23).

 U Kur’anu i hadisu navode se različiti termini kojima se označava grijeh ili griješenje kao što su npr.: zenb, hatī’e, sejji’e, ism, fusūq, fesād. Ne ulazeći sada u neka (iz)nijansirana značenja zašto se neki grijeh imenuje riječju zenb, a drugi riječju sejji’e ili ism, ovdje želimo skrenuti pažnju na činjenicu da su neki grijesi veći ako se (u)čine u određenom vremenu (npr. za vrijeme tzv. svetih mjeseci, ešhuru l-hurum, ili u mjesecu ramazanu) ili, pak, ako se (u)čine na određenom mjestu (npr. grijeh koji se počini u haremu Kabe, u džamiji i slično).

  ,,Reci: ,O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti'" (39:53) , "i oni koji ne prisustvuju laži, i koji, prolazeći pored besmislica, prolaze dostojanstveno"; /72/, "i oni koji, kada budu opomenuti dokazima Gospodara svoga, ni gluhi ni slijepi ne ostanu"; /73/ "i oni koji govore: 'Gospodaru naš, podari nam u ženama našim i djeci našoj radost i učini nas predvodnicima bogobojaznih!'" /74/

   Ibn Ebi-Hatib prenosi od Ibrahima ibn Mejsera: ,,Ibn-Mesud je jedne prilike prolazio pored neke zabave i nije se zaustavljao, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ,Ibn-Mes'ud osvanuo je i omrknuo plemenit!'" Zatim je Ibrahim bin Mejsere proučio ajet: ,,I koji prolazeći pored onoga što ih se ne tiče, prolaze dostojanstveno." A El- Hasan kaže: ,,Koliko ljudi, kada im se prouči ovaj ajet, ostanu gluhi i slijepi." Ibn Ebi-Hatib prenosi od 'Avna koji kaže: ,,Pitao sam Eš-Šabija i rekao: ,Ako čovjek vidi da narod čini sedždu a ne čuje zašto čini sedždu, hoće li i on učiniti sedždu s njima?' Pa mi je proučio ovaj ajet... što znači da neće sa njima činiti sedždu jer on ne zna zašto su učinili sedždu; mumin ne treba da se povodi i slijepo slijedi, nego treba da bude prosvijetljen i da jasno zna i vidi ono što čini, da bude uvjeren u to i da mu to bude potpuno razgovijetno i jasno." 
  Uzvišeni dalje kaže: ,,i oni koji govore: ,Gospodaru naš, podari nam u ženama našim i djeci našoj radost.'"  Znači oni koji mole Allaha, dž.š., da im iz njihove kičme izvede djecu koja će Njemu biti pokorna, obožavati Ga, Njega Jedinog, Koji nema druga. ,Ikrime kaže: ,,Ne žele time ljepotu niti krasotu, nego žele da budu pokorni." Iz gornjih ajeta vidimo da živi čovjek radi i griješi. Ipak je najbolji čovjek onaj koji je svjestan sebe i posljedica svojih grijeha i posebno vrijednosti brzog pokajanja.

  Višestruke posljedice grijeha

 U jednom hadisu je upotrijebljena sintagma es-seb’a l-mūbikāt kojom se označavaju veliki grijesi (kebā’ir) ili, pak, uništavajući grijesi (muhlikāt), a tako se nazvani jer uništavaju onoga ko ih čini. Grijesi su poput otrova ili pokvarene hrane (Gazali), i kao što se njima uništava fizičko tijelo – tako se i grijesima uništava duša!

Imam Ibn Qajjim el-Dževzijje u svojoj knjizi Ed-dā‘u ve d-devā’ veli da “grijesi imaju toliko loših posljedica – neugodnih i štetnih po srce i tijelo, kobnih na ovome i budućem svijetu – da ih samo Allah zna” .

  Na osnovu razmatranja ovog kao i drugih učenjaka, posljedice grijeha moguće je podijeliti na:  1) posljedice po pojedinca na ovome svijetu; 2) posljedice po društvo; i 3) posljedice po pojedinca na onome svijetu (u kaburu, na Sudnjem danu, u Džehennemu).

  Posljedice po pojedinca na ovome svijetu

  Evo nekih posljedica grijeha po pojedinca na ovome svijetu:

uskraćivanje znanja – Znanje je svjetlo koje Allah šalje na nečije srce. Grijesi gase to svjetlo;

  uskraćivanje opskrbe – U Musnedu stoji predaja da čovjek biva lišen opskrbe zbog grijeha koji je počinio. Bogobojaznost privlači nafaku, a u suprotnom ona biva odbijena, a siromaštvo privučeno. Ništa ne može privući nafaku kao ostavljanje grijeha;

  osjećaj samoće i gorčine u srcu vjernika – između njega i Allaha – Tu nikakva slast ne pomaže, i sve slasti ovog svijeta ne mogu je otkloniti. Ovo može osjetiti samo onaj ko ima života u svom srcu, jer rana ne boli mrtvaca;

   otuđenost koja se javlja između grješnika i ljudi, a naročito pobožnih – On jasno osjeća tu međusobnu otuđenost. Ova otuđenost jača i buja sve dok se ne pojavi i između njega i njegove žene, djece i bližnjih. Grješnik čak postaje otuđen od samog sebe. Jedan prethodnik je rekao: “Odraz moje nepokornosti Allahu mogu primijetiti u ponašanju moje jahalice ili moje supruge”;

  kompliciranje života – Koji god posao počne, nailazi na zatvorena ili nedostupna vrata. Ovo je shodno pravilo po kojem Allah bogobojaznim ljudima olakšava sve stvari;

skraćivanje života i umanjivanje njegovog berićeta i plodnosti – Kao što dobročinstvo produžava život, tako i poroci bivaju uzrokom njegovog skraćivanja (Ibn Qajjim, Bolest i lijek...);

raznorazne nevolje i belaji – Uzvišeni kaže: I Mi ćemo učiniti da iskuse blažu kaznu prije one najveće (Es-Sedžde, 21). Ibn Abbas je rekao: ,,Pod ,blažom kaznom’ misli se na dunjalučke belaje, bolesti i nedaće” (Ibn Kesir, Tefsir).

 Iz ovih samo nekoliko posljedica griješenja možemo prepoznati vrijeme u kojem živimo, a koje je, između ostalog, obilježeno nedostatkom poslova, odnosno umanjivanjem nafake, teškoćama prilikom zapošljavanja, otuđenošću ljudi, raznoraznim bolestima itd.

 Prema izričitom tekstu hadisa, spominje se sedam velikih grijeha: “Čuvajte se sedam uništavajućih grijeha (es-seb’a l-mūbikāt): širka, sihira, ubistva, uzimanja kamate, uzimanja imetka jetima, bježanja s bojnog polja i potvaranja čestitih žena vjernica” (Buhari, 2766; Muslim, 89). U jednom rivajetu umjesto “sihira” navodi se ,,neposlušnost prema roditeljima”.

  Neki dodaju i druge grijehe i navode hadise koji o njima govore te one za koje se izriče prijetnja u Kur’anu ili hadisu, kao što su: neposlušnost prema roditeljima, lažno svjedočenje, lažna zakletva, blud, krađa, pijenje alkohola, pljačka, gubljenje nade u Allahovu milost, sigurnost od Allahove kazne, nedavanje putniku vode, iskazivanje nevjerstva u haremu Kabe, prenošenje tuđih riječi, nevođenje računa o mokraći, zloba, kaljanje časti brata muslimana, nepravda u presudama (Ibn Džuzejj, Teshil).

  U Muslimovom ,,Sahihu" iznosi se da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: ,,Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ,Kada čovjek umre, prestaju mu se bilježiti njegova djela osim u tri slučaja: ako iza sebe ostavi dobro dijete koje će  pozivati na Pravi put, ili ako ostavi iza sebe nauku koja će koristiti drugima, ili kakvo drugo dobro djelo iz koga će proistjecati korist drugima.

   Dova

 Molimo Uzvišenog Allaha da postanemo svjesni katastrofalnih posljedica grijeha i griješenja prema sebi, svojim porodicama, društvu u kome živimo i svijetu prema kome idemo! Amin!

 Milostivi Allahu, ugradi nam poštovanje prema džamijama i onima koji nas vode na pravi put. Učini da volimo džamiju pa da se radujemo petku i džumi namazu u njemu. Ne zaboravljajmo svoju islamsku zajednicu. Amin! 


ألا إن أحسن الكلام و أبلغ النظام. كلام الله الملك العزيز العلام. كما قال الله تبارك و تعالي في نظم الكلام: و إذا قريئ القرآن فاستمعوا و أنصتوا لعلكم ترحمون.
أعوذ بالله من الشيطان الرجيم. بسم الله الرحمن الرحيم: إِنَّ الدِّينَ عِندَ اللَّهِ الْإِسْلَامُ.
[جلوس]
بارك الله لنا و لكم و لسائر المؤمنين و المؤمنات و المسلمين و المسلمات الاحياء منهم و الاموات يرحمتك يا أرحم الرحمين
الخطبة الثانية
الحمد لله حمد الكاملين. و الصلاة و السلام علي رسولنا محمد و آله و صحبه أجمعين. تعظيما لنبيه و تكريما لفخامة شأن شرف صفيه. فقال عز و جل من قائل مخبرا و آمرا: إن الله و ملائكته يصلون علي النبي, يا أيها الذين آمنوا صلوا عليه و سلموا تسليما.
اللهم صلي علي محمد و علي آل محمد, كما صليت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم بارك علي محمد و علي آل محمد, كما باركت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم أصلح أحوالنا, و أحسن أعمالنا, و بلّغْنا مما يرضيك آمالنا, و ولِّ اُمورنا خيارنا, و لا تولَّ اُمورنا شرارنا, و لا تؤاخذنا بما فعل السفهاء منّا, و كن لنا و لا تكن علينا. اللهم اجعل هذا البلدآمنا, مؤمنا, مطمئنّا و سائر البلاد المسلمين برحمتك يا أرحم الرحمين.
ان الله يأمر بالعدل و الإحسان ، و ايتاء ذي القربي و ينهي عن الفحشاء و المنكر و البغي يعظكم لعلكم تذكرون.
 صدق الله العظيم

Literatura: Tefsir ibni Kesir,Sahihul-Buhari,Almir Fatić.


Nijaz Salkić





Ni komentarjev:

Objavite komentar