Šta
je nama džemat 15.06.2018
Lā
ilāhe illallāhu vaĥdehū lā šerīke leh. Allāhu ekber kebīrā vel ĥamdu lillāhi
kesīrā. Ve subĥānallāhi rabbil ‘ālemīn. Lā ĥavle ve lā кuvvete illā billāhil
‘azīzil ĥakīm. „Samo je Allah bog, Jedan je On i nema sudruga. Allah je
Najveći, Njemu pripada mnoga hvala. Slavljen je Allah, Gospodar svjetova! Nema
snage ni moći osim sa Allahom, Silnim i Mudrim.“
Svjedočim
da nema drugog boga mimo Allaha. Svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov
poslanik, neka je Allahov salavat i selam na njega, njegovu porodicu i njegove
ashabe do Dana proživljenja i iskupljanja.
Draga braćo,
poštovani džemaate!
Juče se završi mjesec dana posta, ode nam dragi ramazan. Nadamo
se da smo ga iskoristili kako doliči muslimanu i muslimanki. Imali smo prilike
češće ulaziti u džamiju, slušati Kur'an i upute o našoj časnoj vjeri. Šta će
biti poslije ramazana sa našim džamijama?
Znajmo draga braćo da su džamije Allahove
kuće i vjernik u njima treba rado boravi, da se osjeća ugodno i
lijepo dok sedždom iskazuje pokornost Uzvišenom Stvoritelju. To je zato što Allah,
dž.š., na vjernike, na džemat, na one koji se u džamijama sastaju i Njegovo ime
veličaju spušta Svoju pomoć i milost.
Kada govorimo
o značaju pojma džemat, zanimljivo je ukazati i na njegovo jezičko
značenje. U Kur'anu, a.š., su zastupljene mnoge jezičke forme nastale iz
korijena iz kojeg se izvodi i riječ džemat, dok je ovaj pojam u ovakvom obliku
(el-džema'a) sadržan u velikom broju Poslanikovih, s.a.v.s., hadisa.
Sinonim pojmu el-džema'a je el-umme koji je upotrijebljen u
pedeset i tri kur'anska ajeta.
Riječ
el-umme znači isto što i el-valide (majka), dakle, ummet odnosno
džemat je za čovjeka poput majčine topline i okrilja.
Svijest
o pripadnosti džematu neminovno uključuje i privrženost Islamskoj zajednici
koju smo stoljećima gradili kao naše zajedničko duhovno institucionalno
utočište. Tamo gdje je ta svijest slabije izražena, zatiču nas poteškoće,
istina, s manjim brojem džematlija i džemata.
Džemat se tumači kao svakodnevno okupljanje muslimana
željnih vjere pet puta dnevno na jednom mjestu. U džematu je najljepši način susreta,
druženja i upoznavanja. Preko dnevnih namaza imam ima priliku ustanoviti koliko
je jak džemat kao kolektiv.
Nije čudo da je Poslanik za džematsko druženje
i okupljanje kazao: ,,Namaz u džematu je dvadeset i pet puta bolji od namaza
nekog od vas ko ga klanja pojedinačno." (prenosi Muslim)
Pored spomenute uloge džemata u ibadetskoj dimenziji,
ništa manje nije značajna društvena, duhovna i psihološka dimenzija. Zato je
važno jačanje, učvršćivanje i širenje džemata. Kako jačamo i učvršćujemo džemat
na taj način mi stabilizujemo svoju ličnost i svoju porodicu, te jačamo
cjelokupnu zajednicu.
Kako je sa džematom u Bosni i Hercegovini?
Matična zemlja Bošnjaka ima organizovanu i
institucionalnu zajednicu (Islamska zajednica). Sa preko 1500 džemata u Bosni i
Hercegovini, Islamska zajednica predstavlja značajnu duhovnu i infrastrukturnu
povezanost muslimana svih dobi u organizaciji njihovog vjerskog života. Iako
broj domaćinstava kao i broj džematlija nekada značajno varira u odnosu da li pripada
gradskom ili seoskom miljeu, aktivni džemati su najvažnija karika sadašnjeg i
budućeg života lokalne zajednice u kojoj se nalaze. Jedan od najvažnijih,
vjerovatno i najupečatljivijih elemenat opstanka jednog džemata, jeste mladost
koja ima stalno boravište u mjestu gdje takvi džemati postoje. Mladi između 15
i 35 godina, važan su faktor u džematskom životu, ali i životu zajednice u
kojoj žive. Njihovo prisustvo, život i osnivanje porodice u zajednici jednog
džemata imaju višestruku ulogu u budućoj egzistenciji tog džemata.
Ali
trend iseljavanja mladih, naročito u dobi između 20 i 30 godina, kad je u
pitanju proces stalnog iseljenja iz BiH-e, već značajno se odražava na samu starosnu
strukturu određenih džemata. Taj proces vidiljiv je od smanjenog broja upisanih
učenika u mektebsku nastavu, pa sve do omladinskih aktivnosti određenog
džemata.
Šta je sa doseljenim muslimanima u džemate
u dijaspori?
Muslimani se danas više nego ikad iseljavaju
iz matičnih zemalja u zemlje Zapada (dijaspora) zbog pronalaženja posla i
boljih uslova za život. Da se primijetiti da ima novih porodica koje su se
doselile i u naš džemat. U kontaktu sa njima stiče se dojam da se ne žele
uključiti u organizirani džemat, mada imaju djecu mektepskog uzrasta koja bi
trebala biti upisana u mekteb, mada bi nositelji porodica mogli dolaziti na
vaktove u džamiju, mada bi svi članovi tih porodica imaju mogućnost koristiti
usluge džemata u kojem žive.
Opravdanje
za nepristupanje džematu nalaze u blizini BiH-e, kažu da plaćaju ,dole' vazifu,
da je ,dole' vazifa jeftinija (i standard je isto tako), da neće ovdje biti
dugo i još mnogo toga kao razlog svog neučlanjivanja navode.
Istina je negdje na sredini. Najčešće se
dešava da njihova djeca rastu bez vjeronauke, jer ih roditelji itako nemaju
vremena podučiti vjeri. Primijetno je da i mi, članovi džemata zbog
svakodnevnih obaveza i ubrzanog tempa života sve manje vremena posvećujemo sebi
i vlastitoj duhovnoj izgradnji, a samim tim manje vremena i pažnje posvećujemo
porodici, komšiluku i džematu, odnosno, sve manje vremena imamo jedni za druge.
Zar nismo svjesni da se takvim ponašanjem i postupcima udaljavamo od Allahove
pomoći i milosti koju Allah, dž.š., spušta na džemat, na zajednicu.
Džemat je veliko blago
Potrudimo se svi, počevši od nas redovnih
džematlija da svako prema svojim mogućnostima, prije svega na lijep način predstavimo
koristi jačanja džemata, kroz učlanjenja novih članova. Naša braća i sestre
koji su svoje mjesto življenja izabrali naš grad i naš džemat, trebali bi
logikom korištenje elektrike, vode, komunale i ostalih dobrota savremenog doba,
početi koristiti i dobrote postojanja džemata u gradu u koji su došli, pa da se
sami učlane u Islamsku zajednicu.
S druge strane imam i vođstvo džemata trebamo
pružiti sve polazne osnove, posebno djeci i omladini, da kroz druženja,
sportske aktivnosti i zabavne sadržaje, susrete muslimanske omladine ponudimo
alternativu i spasimo ih od pošasti našeg vremena, pošasti droge, alkohola,
nemorala, prostitucije, kocke, igara na sreću, itd..
Pojam riječi džemat se možda na najbolji način
obznanjuje u ajetu: Svi se čvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne
razjedinjujte! (‘Alu ‘Imran, 103.) Sintagma Allahovo uže (hablullah)
slikovito i metaforičano ukazuje na posebne kvalitete zajedništva.
Zato čuvajmo džemat
Po svojoj prirodi čovjek je društveno biće
ili, bolje rečeno, Stvoritelj ga je stvorio u takvoj prirodi da se oslanja i
veže za drugog čovjeka. On ne može živjeti sam, to nije u skladu sa njegovim
bićem. Najveća kazna za čovjeka je da bude izolovan i odvojen od drugih ljudi.
Najnormalnije je da čovjek živi u porodici, u rodu, u narodu, u državi i
društvenoj zajednici i kad govorimo o muslimanima u džematu kao široj (ili
užoj) zajednici. U takvoj zajednici svi su ovisni o drugima, siromašni o
bogatima a i bogati o onim drugima; oni koji proizvode svoje proizvode prodaju
drugima. Svi se vežu za sve.
Uzvišeni Allah s.v.t.a. od nas traži da se
držimo Njegove upute svi zajedno i da se ne cijepamo; On kaže u 103.ajetu sure
Alu Imran:
وَاعْتَصِمُوا بِحَبْلِ اللَّهِ جَمِيعًا وَلَا تَفَرَّقُوا
,,Svi
se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! ,,Prenosi se od
Omera da je Božiji poslanik rekao: ,,Čvrsto se držite džemata,a čuvajte se
razilaženja. Šejtan je sa pojedincom, a od dvojice je dalje. Ko želi džennet
neka se drži džemata. A onaj koga raduje njegovo dobro djelo, a žalosti njegovo
loše djelo, pa on je mu'min.“
Selman
El Farisi priča da je Poslanik a.s. rekao: ,,Berićet je u troje: u džematu, u
seridu (vrsta jela), i u sehuru.“ U drugom hadisu Poslanik kaže: ,,U džematu je
Allahov rahmet, a u raskolu je kazna.“
Koliko islam
insistira na džematu, jedinstvu, zajedništvu, povjerenju, uvažavanju,
slozi, dogovaranju, saradnji, solidarnosti, prijateljstvu, upoznavanju i
približavanju među muslimanima govori činjenica da se neki obredi kao džuma,
dženaza i bajram namaz ne mogu obaviti pojedinačno već samo zajednički u
džematu. Tamo gdje je razoren džemat muslimani su uglavnom devastirani,
razoreni i asimilirani.
Muslimani,
članovi džemata, trebaju se međusobno uvažavati i poštovati. Poslanik veli:
,,Musliman je muslimanu brat; ne nanosi mu nepravdu, ne uskraćuje mu njegova
prava i ne ponižava ga. Čovjeku je dovoljno zla da ponizi svoga brata
muslimana.“
Musliman
ne smije biti prepreka u činjenju dobra i doprinosu za napredak džemata. U tom
smislu Božiji poslanik kaže: ,,Ako nisi kadar činiti dobra djela, onda makar ne
nanosi ljudima zlo jer se to ubraja u sadaku kojom ćeš se iskupiti.“ ,,Ko se ne
interesuje za stanje muslimana ne pripada njima.“
U
džematu treba njegovati fine odnose zasnovane na islamskom moralu i
izbjegavati sve loše osobine koje narušavaju snagu džemata. „Najgori su ljudi
oni koji tuđe riječi prenose i oni koji zavađaju one koji se vole.“
Govoreći o
vremenu u kome će se ummet podijeliti na sedamdeset i nekoliko grupa,
Poslanik a.s. kaže da će u Dženet ući samo jedna skupina a ona je džemat.
U
čuvenom hadisu, koji nam može poslužiti za tumačenje navedenog ajeta iz sure
En-Nisa, a kojeg bilježi Buhari u svojoj zbirci, kaže se ovako:
Prenosi se od Huzejfe bin El-Jemana, Bog bio
zadovoljan s obojicom:
–
Ljudi su pitali Božijeg Poslanika, a.s., o dobru, a ja sam ga pitao o zlu
bojeći se da ga ne doživim, pa sam upitao: ,,O Božiji Poslaniče, doista smo
bili u neznanju i zlu, pa nam je Allah poslao ovo dobro, hoće li poslije ovog
dobra biti zla?”
Odgovorio
je: ,,Da!”
Pa sam
nastavio pitati: ,,Hoće li poslije tog zla biti dobra?”
Rekao
je: ,,Da, a u njemu će biti i ‘dahan’ – (natruha, ološa, škarta).”
Kazao
sam: ,,A šta je ta ,natruha’?”
Odgovorio
je: ,,Ljudi koji se drže pravila mimo mog pravca i upućuju mimo moje Upute,
neke od njih ćeš znati, a neke ne. (Ili nešto o njima ćeš znati, a nešto ne!)
Pa sam
ga upitao: ,,A hoće li poslije tog dobra biti zla?”
Odgovorio
je: ,,Da, biće pozivači s vrata Džehennema, ko im se odazove – u njeg će ga
strovaliti.”
Pa sam
rekao: ,,O Božiji Poslaniče, opiši nam ih!
Pa je rekao: ,,Ljudi naše kože koji govore
našim jezikom.”
Pa sam
rekao: ,,O Božiji Poslaniče, šta mi je činiti ako me to zatekne?” Odgovorio je:
,,Drži se zajednice vjernika i njihovog imama!”
Pa sam
upitao: ,,A šta ako ne bude zajednice niti imama?”
Odgovorio je: ,,Kloni se svih tih skupina pa
makar ti ostalo samo da zagrizeš za panj drveta dok te takvog smrt ne zatekne.”
(Muttefequn alejhi, hadis bilježe Buhari i
Muslim.)
Vjerska i ibadetska dimenzija džemata
Vjerska,
ibadetska, dimenzija džemata ima za cilj obezbijediti prava i potrebe
vjernika koji se ogledaju kroz obavljanje pet dnevnih namaza u džematu,
organiziranje džuma-namaza na sedmičnom nivou, prikupljanje zekata i
sadekatu-l-fitra, organiziranje bajram namaza, organiziranje odlaska na hadž,
izrade takvima, organizaciji poučavanja vjerskih propisa mlađih naraštaja i sl.
Društvena,
organizaciona dimenzija ima za cilj potvrdu jedinstva članova zajednice,
njihovog organiziranja bez obzira na brojnost u izvršavanju ibadeta, društveni prosperitet,
izgradnju povjerenja, emaneta, dogovaranje, šura, odgovornosti i uvažavanje.
Džematsko
organiziranje se temelji
na principu „naređivanja dobra, a odvraćanja od zla.“
وَلْتَكُن مِّنكُمْ أُمَّةٌ
يَدْعُونَ إِلَى الْخَيْرِ وَيَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ
الْمُنكَرِ ۚ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ
,,I neka
među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od
zla odvraćati, – oni će šta žele postići.”
(Ali Imran; 104)
Gdje
nema džemata nema ni džamije, a ni džume.
Zato, organiziranje džemata podrazumijeva njegovu legalnost i legitimnost.
Svjedoci smo da su mnogi džemati opstali, neki
nastali, a neki nestali ili nestaju. Mnogi džemati su aktivni, a neki pasivni.
Da se veliki broj vjernika prema džematu odnose odgovorno, a da se neki
ponašaju neodgovorno. Prvi džemat u Bosni i Hercegovini prema nekim saznanjima je
formiran 1448. godine.
Kao
institucija, džemat se može promatrati sa više aspekata:
sa društvenog, sociološkog aspekta,
džemat se može promatrati shodno mjestu i lokaciji nastanka: domicilni,
povratnički, dijasporalni, gradski, prigradski, seoski, muški, ženski, sa
praktičnog aspekta, radi obavljanja namaza, ili funkciju ograničenih
aktivnosti, u prilikama kao što su: klanjanje džematile u kući, na poslu, putovanju,
izletu, medresi, školi, fakultetu, studentskim domovima, zatvorima. Vremenski
period trajanja ovog džemata je koliko traje ibadet. Njegova funkcija prestaje,
završavanjem ibadeta zbog kojeg je formiran. Ovakav način organiziranja džemata
je legalan.
Sa
institucionalno-organizacijskog aspekta, koji je pravno regulisan u okviru Islamske zajednice. Džemat
ima skupštinu džemata, džematski odbor i podrazumijeva širok dijapazon
aktivnosti. U principu, džemat je vezan za džamiju. Njegovu legalnost i legitimnost
potvrđuju izbori predstavnika džemata i dekretirani imam.
Pitanje
organizacije džemata i aktivnosti u džematu nije pitanje ličnog izbora, već pitanje pojedinačne obaveze,
odgovornosti, vjerničke svijesti i vjerske pripadnosti. Svaki čovjek je dualističko
biće, objedinjuje fizičku i duhovnu osobu. Što znači, da kao takav, čovjek ima
fizički i duhovni zavičaj. Fizički zavičaj je njegovo mjesto rođenja, a duhovni
zavičaj je džemat u kojem ispunjava i obavlja svoje vjerske potrebe i obaveze.
Zato, na članstvo
u džematu treba gledati kao na potvrdu naše vjere, mjesto naših vjerskih
aktivnosti. Kao takav, džemat mora biti prostor za utočište i zaštitu našim
mladima i starijim, ženama i muškarcima, bolesnim i zdravim, imućnim i
siromašnim. Takav pristup džematu su imali naši preci, koji su shodno potrebama
vremena, svojim iskustvima i stepenu znanja, instituciju džemata prenijeli do
nas. Na nama je da organiziramo naše džemate u duhu vremena i naših potreba, te
da ovu obavezu predamo na ponos mlađim naraštajima.
Uzvišeni Allahu, učvrsti safove
naših džemata, podari nam milost Svoju i uputu na ovome svijetu. Amin !!!
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!
TEKABELELLAHU MINNA VE MINKUM!
Literatura: Tefsir Ibni Kesir,Sahihul Buhari,mr.
Nusret ef. Abdibegović,mr.
Mensur Malkić.
Nijaz
Salkić
Ni komentarjev:
Objavite komentar