Nijaz SALKIĆ
U jednoj maloj varošici ćerdao je svoju mladost mladi bekrija i meraklija Mujo. Skoro cijelu noć bi provodio u lutanju i bekrijanju po kafanama i kafićima sa svojim akranima a danju bi spavao dokle je htio. Njegovo jutro je započinjalo ručkom koji mu je njegova majka i zaštitnica Fatima pripremala staračkim i bagavim rukama. On je svu njenu hranu sa pobožno jeo i hvalio i to punim ustima. Poslije jela bi se poput kakvog mačka malo protegao i izlazio napolje. To je trajalo danima i mjesecima.
Njegovi bližnji su se na svakom prelu i sohbetu bojažljivo raspitivali kada će biti veselje u njihovoj kući. Kroz tu priču su »nasijecali« kada će se konačno Mujo oženiti. Svu tu kritiku i itiraz je ovaj bekrija vješto zabacivao za leđa i u stranu, jer se on ionako nije brinuo za kućnu beslemu i ostalo što je s njom išlo. Gledajući ga kako vehne njegov otac se bojao da mu sin u kakav ćufur ne zapane. Čak su počeli govoriti da mu je i sihir bačen.
Majka je posebno bila osjetljiva na Muju. Znala je da će sa godinama jeftinlije doći njezinom sinu a sa njima i namćorluk. Ne može se biti vječito momak i nije svačije rašehatiti se ni u kući akamoli u čaršiji. U životu su vidjeli da su mnoge namlije vremenom postali veliki namćori.
Jednog dana majka je poslije ručka sinu tiho besjedile. Sine, ja sam ti ostarjela i neću dugo moći kuhati, prati i pospremati po našoj kući. Ženi se jer ovaj tvoj rahatluk neće dugo. Bojim se da ćeš poslije moje smrti dobro izdeverati i da ćeš biti jako rahatsuz. Mujo je pažljivo kao i uvijek do sada majku saslušao i glavom klimao u znak odobravanja. Dani su se nizali u hefte a hefte uvirale u mjesece koji su se taložili u godine, a one su prolazile i nestajale u beskonačnosti.
U našoj varošici trenutno je 48 momaka koji su prevalili 45 godina života. Kada im se spomene ženidba gledaju u vas kao da ih pitate kada će se Bosni ukinuti šengenske vize.
………………………………………………………………………………………….
MANJE POZNATE RIJEČI
Meraklija i meraklija, meragdžija, merakčija m (ar,-tur.) onaj koji voli uživanje, provođenje; onaj koji zna i umije da uživa i da se provodi.- »a ja opet junak meraklija, / od meraka ostanem do mraka« (ašikl.101).
Izdeverati, prebroditi teškoće u životu; izbaviti se iz nevolje nakon mučnog života.
Itiraz,-aza m (ar.) 1. Nepovoljna kritika; prigovor; protivljenje, prigovaranje. 2. »itiraz učiniti«, kritikovati, protiviti se, neslagati se.
Ćufur - besjeda, kufur, besjeda, f, griješna, teška izreka, besjeda, koja vodi u bezvjerstvo, kojom se postaje bezvjerac. Izv. od ćufur
Beslema f (tur.) izdržavanje, opskrba, othrana, hrana.
Jeftinlija m bos.-tur.) onaj koji jeftino prodaje.-»sutra će nam jeftinlija doći, / jeftino će robu prodavati« (IZ. III 202).
Sihir m (ar.) 1. čarolija, mađija, čini.-»nek' udari sihir na junaka« (K H I 547). 2. sihir učiniti = opčiniti, omađijati. – » Tvoja me je majka potvorila, / da sam tebi sihir učinila« (muz. zap. Inst. 2563).< tur. sihir
Namćor i namćor m (pers.) nezahvalnik, onaj koji zaboravlja dobro koje mu je neko učinio. < pers. nankur, slož . od pers. . nan» kruh« i pers. kur » slijep«.
Namli, indecl. adj. (pers.-tur.) n glasu, poznat, popularan. < tur. samli, v. nam +tur. suf. –li.
Rašehatiti se, raširiti se, sjesti tako da se zauzme mnogo mjesta; kaže se: rašehatila se na sećiji«. Zašehatiti, zauzeti veliki prostor, raširiti se po nekom prostoru; zakriliti.
Rahatluk m (ar.-tur.) zadovoljstvo, spokojstvo, udobnost, bezbrižnost. – »Bez zdravlja nema rahatluka« (Nar. bl. 22) < tur. rahatlik, v. rahat + tur. suf. –lik.
Rahatzus, adj. (ar.-tur.) uznemiren, nespokojan, neraspoložen. < tur. rahatsiz, v. rahat+tur. postpoz. – siz »bez«.
Ni komentarjev:
Objavite komentar