19. 7. 19

MIMBERA - HADŽ U NAS



الْحَمْدُ لِلَّهِ  رَبِّ الْعَالَمِينَ، نَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَسْألُهُ الكَرَامَةَ فِيماَ بَعْدَ الْمَوْتِ لَنَا وَ لِجَمِيعِ الْمُؤْمِنِينَ. وَنَعُوذُ بِاللَّهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَ مِنْ سَيِّئاتِ أعْمَالِنَا. مَنْ يَهْدِهِ اللَّهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ وَمَنْ يُضْلِلْ فَلاَ هَادِيَ لَهُ.
وَأشْهَدُ أنْ لا إِلَهَ إِلاّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أنَّ مُحَمَّدًا عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ، أرْسَلَهُ بِالْحَقِّ بَشِيرًا وَنَذِيرًا وَ سِرَاجًا مُنِيرًا لِيُنْذِرَ مَنْ كَانَ حَيًّا وَ يَحِقَّ الْقَوْلُ عَلىَ الْكَافِرِينَ.
 صلى الله تعالى عليه وعلى آله وأولاده وأزواجه وأصحابه وأتباعه. وخلفائه الراشدين المرشدين المهديين من بعده. ووزارئه الكاملين في عهده. خصوصا منهم على ساداتنا أبي بكر وعمر وعثمان وعلي. وعلى بقية الصحابة والقرابة والتابعين. والذين اتبعوهم بإحسان إلى يوم الدين،
 رضوان الله تعالى عليهم وعلينا أجمعين. أما بعد، فيا عباتد الله، اتقوا الله وأطيعوه. إن الله مع الذين اتقوا والذين هم محسنون
قال الله تعالى فى كتابه الكريم :
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًا 
 صدق الله العظيم

Uz ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 
Sva hvala pripada samo Uzvišenom Allahu, Salavat i selam na Njegovog Miljenika Muhammeda, a.s., vrle ashabe i njegovu časnu porodicu.
A zatim: dragi brate i poštovana sestro, danas je petak 18. zu-l-ka'de 1440. ili 19. juli 2019. godine. Ovo je 45. hutba u novoj godini. Prošli petak imasmo temu ,Gdje je Musa, gdje je Isa? a današnja je ,Hadž u nas.'
Uzvišeni Allah kaže: ,,Sve što je na Zemlji prolazno je, ostaje Lice tvoga Gospodara, Veličanstveno i Plemenito.” (Er-Rahman, 26-27.)
Vrijeme u muslimana je podijeljeno je u 5 dnevnih momenata u koje vjernik smjesti 5 namaza.
I životni vijek ima svoje vremenske životne momente u kojima se musliman nađe i snađe; jer treba na vrijeme Šehadet/svjedočenje vjere uznati, namaze od malih nogu klanjati, post redovno postiti, zekat navakat izdvojiti i hadž prvom prilikom izvršiti.
Definicija hadža
 Hadž je peta temeljna istina. U suri El-Bekare Uzvišeni Allah kaže ,Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!'(183-189). Na drugom mjestu se kaže: ,Izvršavati hadž dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.' (Ali Imran, 97). Što je čovjek mlađi i zdraviji, hadž je za obavljanje i izdržljivost jednostavniji.
 Muhammed, a.s. je govorio: ,Ko namjerava izvršiti dužnost hadža (a ima mogućnost da to učini) neka požuri (dok se nije pojavio razlog koji će ga spriječiti).'
Naučimo hadžske termine
Ihram, je obredna odjeća koja sastoji od dva komada bijelog platna. Određena je i propisana takva, da pred Svemogućim jednostavnošću i bojom iz­jednači sve vjernike.
Tavaf, (arapski:طَوَافٌ) je kruženje, odnosno obilaženja oko Kabe. Tokom hadždža, muslimani obilaze oko Kabe sedam puta i to u smjeru obrnutom od smjera kretanja kazaljke na satu. Vjernici sa abdestom zanijete tavaf obavljaju kruženjem oko Kabe, unutar Mesdžidul-harama. Sedam obilazaka oko Kabe predstavlja jedan tavaf. Početni krug oko Kabe počinje od Crnog kamena, na uglu Kabe koji je u pravcu Safe. Osim Crnog kamena, Kaba ima još tri ugla: irački, šamski i jemenski ćošak. Poželjno je da se pri tavafu dodirne Crni kamen iako to nije i nužno.
 Za muškarce se preporučuje da prva tri obilaska oko Kabe obave užurbanijim a preostala četiri lagahnijim tempom. Nakon obavljenih 7 obilazaka, odlazi se do Mekami Ibrahima gdje se nalaze tragovi stopala poslanika Ibrahima a.s. i prouči se 125. ajet sure El-Bekare a zatim se klanjaju 2 rekata.
 Muslimanima koji obavljaju hadždž se savjetuju da dvaput učine tavaf, jednom kao obavezni i sastavni dio hadždža i drugi put prije napuštanja Mekke.
Postoje 4 vrste tavafa a to su:
Tavafu-l-kudum (Ṭawāf al-Qudūm) je počasni tavaf. Obavlja se pri dolasku u Mekku i predstavlja sunnet.
Tavafu zijjaret (Ṭawāf az-Zīyārah) je tavaf koji se obavlja u danima Kurban Bajrama i predstavlja jedan od farzova hadždža, tj. ako se ne obavi hadždž nije potpun i ispravan.
Ṭavafu sadr - oprosni tavaf. Obavlja se, kako mu i naziv govori, pri odlasku iz Mekke. Dobrovoljni tavaf (Ṭawāf aṭ-Ṭaḥīyah) - Obavlja se svaki put pri ulasku u Mesdžidul-haram i predstavlja mustehab.
Saffa i Merva, jesu dva stje­novita brežuljka koji se nalaze u neposrednoj bli­zini Kabe. U Kur'anu je objavljeno: ,,Zaista su, Safa i Merva, Allahovi znakovi i ko hodočasti Kabu, ili Umru učini, neće pogri­ješiti ako ih (Safu i Mervu) ophodi. Ko u savršenom obliku učini dobro, Allah sigurno nagrađuje i zna." (El-Bekare, 158)  Ubrzano hodanje između Safe i Merve podsjeća hadžiju na Hadžeru, majku Ismaila a. s., i njeno trčanje za vodom da napoji svog žednog sina, dok je Allah nije naveo na Zemzem i dao da provre njegov izvor.
 Svaki hadžija na obredu treba se prisjetiti Hadžere i njene molbe upućene Bogu dž. š. i to da je njena molba primljena, pa da vidi gdje je on u svojim grijesima, da se tu pokaje i oblikuje svoju molbu, pa da za­moli Allaha da mu je primi i zatraži pomoć da savlada svoje životne po­teškoće.
 Arefat je stajanje u istoimenoj dolini, 22 km jugoistočno od El-Mesdžidi-l-Harama, ima površinu od 10,4 km2. Stajanje na Arefatu je na­slijeđeni obred od Ibrahima a.s. Naime, kada je melek Džebrail podučavao Ibrahima a. s. o hadžskim obredima, Ibrahim je odgovorio: ,,Areftu, areftu", što znači: saznao sam, upoznao sam, pa je od ove riječi i samo mjesto prozvano Arefatom. Tu je i Brdo Milosti na Arefatu (Džebelu-r-rahme) Na ovom mjestu se skupe sve hadžije, i to devetog zulhidžeta. Tu klanjaju podne i ikindiju sastavljeno i skraćeno provodeći čitav dan u dovama i zikru.
Bacanje kamenčića, obred bacanja kamenčića na Mini, potječe iz doba Ibrahima i Ismaila a. s. i pred­stavlja simbolično kamenovanje šejtana, koji je pokušao da zavede Ibrahima i sina mu Ismaila i nagovori ih na neposlušnost Allahu. Ta simbolika kamenovanja tre­ba da podstakne hadžiju u njegovoj odluč­nosti i kategoričnosti da ne odgovara na šejtanske pozivive, i da bacanjem kamen­čića da tu odbaci sve što je nemoralno i neislamsko.
 Kurban, i obred klanja na hodočašću vezan je za poznati slučaj Ibrahima a. s. kada ga je Allah stavio na iskušenje i naredio mu da zakolje svoga sina Ismaila a. s. kao žrtvu. Allah dž š. je zamijenio žrtvu i time se smilovao ljudskom rodu.
Ikrar dova- svjedočenje riječima i djelima
 Riječ ikrar u arapskom jeziku znači pristanak, potvrđivanje ili svjedočenje, a Kelime i šehadet su prve riječi svjedočenja vjere, Ikrar dova je potvrda tog svedočenja djelom i praksom. Cilj upućivanja dove za hadžije je da im put na hadž bude siguran, a nagrada njegova onakva kakva je obećana, džennet, te da sretno odu i vrate se kući.
Ikrar dova je svečanost na kojoj se obznanjuje da musliman hoće da bude drukčiji, hoće da bude hadžija. Na Ikrar dovi hadžija traži halala od svih i ora izmiriti sve eventualne dugove prema ljudima.
Kako su naši preci išli na hadž
 Prvi odlazak na hadž iz Bosne zabilježen je 1557. godine. Kazuju da je prvi hadžija  bio neki Sarač  Mehmed iz Šejh Ferrahove mahale u Sarajevu. Drugi najstariji zabilježeni hadžija je Hadži Jusuf Livnjak, on je hadž obavio 58 godina nakon spomenutog Sarač Mehmeda. Bio je prvi koji je iza sebe ostavio pisani trag. Na hadž je pošao 20.06.1615., a vratio se 01.07.1616. godine. Proveo je u putu i na hadžu 375 dana a prešao je 8574 km.
 Interesantno je saznati koliko je tadašnji hadžija trebao novca da bi otišao u Mekku i Medinu i nazad. Prema sumama  koje se navode, hadžije su trošile za potrebe hadža između 3000 i 5000 akči. Cijena osrednje kuće u Sarajevu iznosila je 4000 akči dok je cijena krupne stoke bila 130 a sitne 20-30 akči. 
 Prevedeno u  tržišne cijene hadž je dakle, stajao između 23 do 28 grla krupne ili 100 odnosno 166 grla sitne stoke, ovisno od njihove cijene, ili cijene jedne osrednje kuće u Sarajevu.
 Što se tiče vremenskog perioda koji je bio potreban da se ode na hadž i nazad u Bosnu, s pauzama bilo potrebno između tri mjeseca i godine dana. Kad se uzme u obzir vrijeme odsustvovanja od kuće, sva iskušenja i opasnosti koje su vrebale na putu, jasno je da je hodočašće bilo ogromni poduhvat koji su uspješno obavljali samo malobrojni sretnici.
Kruže u narodu kazivanja o halal zarađenom novcu za hadž.
Latif Hodžić iz Kiseljaka je kazivao da je prije odlaska na hadž išao je do brice i mijenjao novac s njim, jer se smatralo da je novac zarađen od brijanja i šišanja najbolji. Novac brice smatrao se halal i hair parom, pa su te pare korištene za obavljanje ove svete dužnosti.
Dova
 Milostivi Allahu, molimo Te da budeš na pomoći onima koji su nijet učinili da ove godine obave Hadž. Smiluj im se i daj da se zdravi kućama vrate. Allahu, oprosti im grijehe, a povećaj njihov iman! Nagradi ih za uloženi trud i žrtvovanje svog imetka, da bi Ti se odužili i izvršili Tvoju zapovjed.

Milostivi Allahu, podari nam poštovanje prema džamijama i onima koji nam o vjeri govore i pravim putem nas predvode. Učini da volimo džamiju pa da se radujemo petku i džumi namazu u njemu. Ne udaljavajmo se od svoje islamske zajednice.


ألا إن أحسن الكلام و أبلغ النظام. كلام الله الملك العزيز العلام. كما قال الله تبارك و تعالي في نظم الكلام: و إذا قريئ القرآن فاستمعوا و أنصتوا لعلكم ترحمون.
أعوذ بالله من الشيطان الرجيم. بسم الله الرحمن الرحيم: إِنَّ الدِّينَ عِندَ اللَّهِ الْإِسْلَامُ.
[جلوس]
بارك الله لنا و لكم و لسائر المؤمنين و المؤمنات و المسلمين و المسلمات الاحياء منهم و الاموات يرحمتك يا أرحم الرحمين
الخطبة الثانية
الحمد لله حمد الكاملين. و الصلاة و السلام علي رسولنا محمد و آله و صحبه أجمعين. تعظيما لنبيه و تكريما لفخامة شأن شرف صفيه. فقال عز و جل من قائل مخبرا و آمرا: إن الله و ملائكته يصلون علي النبي, يا أيها الذين آمنوا صلوا عليه و سلموا تسليما.
اللهم صلي علي محمد و علي آل محمد, كما صليت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم بارك علي محمد و علي آل محمد, كما باركت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم أصلح أحوالنا, و أحسن أعمالنا, و بلّغْنا مما يرضيك آمالنا, و ولِّ اُمورنا خيارنا, و لا تولَّ اُمورنا شرارنا, و لا تؤاخذنا بما فعل السفهاء منّا, و كن لنا و لا تكن علينا. اللهم اجعل هذا البلدآمنا, مؤمنا, مطمئنّا و سائر البلاد المسلمين برحمتك يا أرحم الرحمين.
ان الله يأمر بالعدل و الإحسان ، و ايتاء ذي القربي و ينهي عن الفحشاء و المنكر و البغي يعظكم لعلكم تذكرون
 صدق الله العظيم

Literatura: Tefsir ibni Kesir,Mirsad Mahmutović, ,Od Bosne do Arabije'.

Nijaz Salkić

Ni komentarjev:

Objavite komentar