Priredio Nijaz SALKIĆ
Evo nama primaljeća (proljeća). Otoplilo je pa je očekivati (ako već nisu izmolile glave) prve jagorčevine, visibabe i ljubičice. Ozelenjeće ponovno naša inače zelena Bosna, krševita Hercegovina i zanosni Sandžak. Sve su boje lijepe ali brate zelena odmara oči i otvara dušu. Naša domaja je posebno lijepa s ranog proljeća, ustreptala u ljetu, zarudjela u jesen, a okovana i čarobna u dugim zimskim noćima.
Helem, jedno cvijeće je posebno mirisno u proljeće. To je Ljubica mirisna, (fijolica, poljska ljubica, viola, vijola, vijolica, ljubičica, modra ljubica, plava ljubica, pitoma ljubičica, melekuša), je omiljena cvjetnica ranog proljeća, koja sa svojim osebujnim i jakim mirisom podsjeća na naše prve korake u prirodi, kada smo kao djeca obavezno iz šumaraka i livada na kojima smo se igrali nosili stručak jasnog miomirisnog plavetnila u ruci našim majkama i bakama....
Ljubica mirisna je omiljena proljetna cvjetnica, koja privlači svojim lijepim, neobičnim izgledom i ugodnim mirisom. To se može iščitati i u tome što na svim jezicima ima mnoštvo imena, pa je jasno da ju ljudi doživljavaju od pamtivijeka kao simbol ljubavi i odanosti....
Pripada porodici cvjetnica iz koje se pod latinskim nazivom violaceae nalaze u oko 400-500 vrsta koje su raširene diljem svijeta. Većina vrsta nastava prostor Sjeverne zemljina polutke, ali postoje i primjerci viole (ljubica, maćuhica), koji su autohtone vrste u veoma udaljenim područjima svjeta kao što su Havaji, Australija, te Južna Amerika (područje Anda).
Ljubica mirisna je višegodišnja biljka, ali ima i podporodica koje su jednogodišnje, a nalaze se i kao svojevrsni mali grmovi. Raste na šumskim proplancima i čistinama, među grmljem, po sjenovitim mjestima i uz rubove šuma, uz potoke, obale rijeka, po vrtovima, poljima, u šikarama i živicama.
To je trajna biljka s okruglim srcolikim listovima koji su sakupljeni u prizemnoj rozeti, te kratkim i odebljalim korijenom iz kojih izlaze bogate nadremne, površinske vriježe.
To je trajna biljka s okruglim srcolikim listovima koji su sakupljeni u prizemnoj rozeti, te kratkim i odebljalim korijenom iz kojih izlaze bogate nadremne, površinske vriježe.
Cvijet je plave do ljubičaste boje sa pet latica, od kojih su dva u gornjem a tri u donjem dijelu cvjetne rozete. Cvijet visi na peteljci koja je u dijelu kod prihvata cvijeta blago savija u obliku lule, tako da cvijet stoji u većini slučajeva ravno (okomito) u odnosu na tlo na kojemu raste. Vrijeme cvatnje je februar (2 mjesec) do aprila (4 mjesec), a u najranijoj fazi svojom proljetnom cvatnjom simbolizira buđenje života u prirodi....
MEDONOSNA I PELUDNOSNA je biljka, koja pčelama u najranije proljeće daje manje količine, i to više nektara a manje peludi. Pčele ju rado posjećuju, a budući je njeno vrijeme cvjetaatnja relativno dugo, oko tri mjeseca, rijetko se dešava da ova prijeko potrebna paša za razvoj pčelinjeg društva u rano proljeće propadne.... Ljubica mirisna je cvjetnica osebujnog, ugodnog mirisa, kako joj i samo ime govori.
Zato ju mnogi ljudi rado uzgajaju i u vrtovima u obliku mnogih varijeteta.
Neke vrste uzgajaju se zbog njihovih ukrasnih cvjetova u ćoškovima vrtova i u kamenitim vrtovima. Varijetet maćuhica se posebno intezivno uzgaja na proljeće i u jesen/zimu u saksijama, a često i u lijehama koje su ukras mnogim gradskim parkovima i zatravnjenim površinama u preduzećima.
Neke vrste uzgajaju se zbog njihovih ukrasnih cvjetova u ćoškovima vrtova i u kamenitim vrtovima. Varijetet maćuhica se posebno intezivno uzgaja na proljeće i u jesen/zimu u saksijama, a često i u lijehama koje su ukras mnogim gradskim parkovima i zatravnjenim površinama u preduzećima.
Vrtlari uzgajaju violu i violetu, koje termine koriste vrtlari, a i u hortikulturi se ova imena koriste za uredne hibridne biljke malih cvjetova srednje veličine između ljubica i maćuhica.
Ljubica mirisna je i ljekovita biljka a koristi se cvjet, listovi, čitava biljka i korijen. Bitni ljekoviti sastojci su bjelančevine, eterično ulje, saponin, alkaloid violin i spojevi salicilne kiseline.
Kao ljekovita biljka poznata je i cijenjena još od grčke civilizacije.
Primjenjuje se kao sredstvo protiv teške sluzi i kašlja, kao umirujuće sredstvo protiv histerije, hipohondrije i nervoznog lupanja srca, u liječenju astme, tuberkuloze, plućnog katara, nadimanja, gihta (uloga), zapaljenja grla, raznih osipa, ospica i šarlaha.
Primjenjuje se kao sredstvo protiv teške sluzi i kašlja, kao umirujuće sredstvo protiv histerije, hipohondrije i nervoznog lupanja srca, u liječenju astme, tuberkuloze, plućnog katara, nadimanja, gihta (uloga), zapaljenja grla, raznih osipa, ospica i šarlaha.
Vanjska joj je primjena kao umirujuće sredstvo protiv rana i bolnih upaljenih mjesta po tijelu (otoka), kao kupelj za noge, za ispiranje usta ili očnih kapaka.
U obliku čaja koristi se kod grčeva, nesanice i glavobolje, te nervoze srca i pojave aritmija, te ostalih pojava tjeskobe i gušenja. Zbog nekontroliranog branja i uništavanja prirodnih staniša ove drage biljke, u Republici Hrvatskoj trajno je zaštićena vrsta.
U obliku čaja koristi se kod grčeva, nesanice i glavobolje, te nervoze srca i pojave aritmija, te ostalih pojava tjeskobe i gušenja. Zbog nekontroliranog branja i uništavanja prirodnih staniša ove drage biljke, u Republici Hrvatskoj trajno je zaštićena vrsta.
Preuzeo sa: http://www.pcelarstvo-nahl.com
Ni komentarjev:
Objavite komentar