VOĆE SPOMENUTO U KUR'ANU - SMOKVA

,,A one koji vjeruju i dobra djela čine obraduj džennetskim baščama kroz koje će rijeke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, oni će reći: “Ovo smo i prije jeli”, – a biće im davani samo njima slični….'' (El-Bekare,25)

Koji su to plodovi i voće i povrće koje se pominje u Kur’anu? Pominje se više vrsta, a evo nekih: palme (hurme), šipak, grožđe, smokva, masline, kamfor (neki tvrde da je to kna), krastavci, pšenica, leća i crveni luk.

Palme se pominju 21 put u Kur’anu, šipak 3 puta, grožđe i loza 12 puta, smokva je ime 95. sure, a inače spominje se samo u toj suri, a maslina 6 puta, banana 1x, kamfor 1x, krastavci 1x, pšenica 1x, leća 1x, luk 1x.

Naučnici tvrde da je upravo pet prvopomenutih voćki: palma, šipak, grožđe, smokva i maslina, prvo kultivirano na zemlji. Uz općenito razno voće, banana, palma i šipak poimenično se pominju i kao džennetski plodovi.

Iskoristimo priliku

Iako su sušene smokve dostupne tokom cijele godine, ne postoji tako jedinstven ukus kao što su svježe. Slakte i mesnate, svježe smokve vam tokom avgusta i septembra.

Blagotvorno dejstvo smokvi počinje od liječenja akni i bubuljica do prevencija raka. Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralina.

Smanjuje holestrol

Zbog suženja arterija može nastupiti infarkt ili moždani udar. Pored holesterola na oštećenje srca djeluju i povećani trigliceridi. Dokazano je povoljno djelovanje smokvi na nivo holesterola u krvi.

Prevencija visokog krvog pritiska i srčanog udara Omega 3 i Omega 6, kojim smokve obiluju, su veoma važne za zdravlje kardio vaskularnih organa. Smokve su dobar izvor kalijuma, minerala koji reguliše krvni pritisak.

Pomoć u liječenju dijebetisa

Zbog količine šećera koji sadrži smokva, dijabetičarima se preporučuje oprez prilikom njenog korišćenja. Ipak, ukoliko se koriste umjereno, može doći do smanjenja potrebe za količinom inzulina kod dijabetičara.

Poboljšavaju pamćenje

Redovno uzimanje smokvi sprečava anemiju i poboljšava pamćenje. Samo četiri suhe smokve osiguravaju čak četvrtinu preporučene dnevne doze gvožđa koja je potrebna našem organizmu.

Priredio: Nijaz Salkić

NJOM SU MIRISALE MAHALE

Nijaz SALKIĆ

PITA RUŽICA

Ne znam za vas, ja se dobro sjećam drage, slatke pite ružice. To je baška slatka pita. Nju niko nije bolje znao nakarariti (spremiti) pripremiti kao naše majke i nane.

Pita je dobila ime po tome što se jufke smotaju u rolnu i potom režu i šire poput ruže, a poslije slažu u namašćenu tev(p)siju.

U ružice se može dodati kao nadjev orasi, grožđice ili sitno isjeckane suhe šljive. 

Poslagane ružice u tevsiji mogu se zaliti zaljevom od šećera, pekmeza ili meda, po želji. 

JESEN STIŽE A ĆURTA PRISPJELA

Nijaz SALKIĆ

Stigla nam je dugo (ne)očekivana jesen. Pored kiša, jesen je bogata zrelim plodovima kojima je vrijedne težake i trudbenike nagradio Uzvišeni Allah za njihovu marljivost u vrtovima i na njivama. Jedna od lijepih hedija koja stiže sa vrta jeste i bunda ili masirača, ili stambolka ili bundeva, ili tikva ili… Na mom kraju se strogo razlikuje bunda (bundeva) i ćurta (bijela masirača). Od bunde se može napraviti napoj i hrana za goveda a može se bome pripremiti divna čorba, pita bundevnjača (bundevara). Od bijele masirače ili ćurte se pravi slatko jelo a kod nas to slatko zovemo jednostavno ćurta.  Nije to sve, bunda ili masirača može poslužiti i kao lijek od astme, ali o tome neki drugi put.

Danas ćemo progovoriti o pripremanju slane čorbe od bunde i slatkog jela zvanog ćurta.

Bosanska čorba od bunde (masirače)

Miruhli čorba je dobra kao predjelo. U kombinaciji sa maslom i domaćim kajmakom to je nešto što se pamti i prepričava.

Sastav:

1,5 kg bunde
1,5 l mlijeka
2 kašike kajmaka splavljenog  sa ćase
2 kašike masla
1 kašika brašna
soli po želji
1 kašika slatke mljevene paprike
bibera po želji

Pripremanje:

1.Očistiti bundu i narezati na kocke. Skuhati dok ne omekša , ocijediti i izgnječiti u pire.

2.Rastopiti kašiku masla i dodati brašno pa ga upržiti i potom dodati mlijeko i kajmak. Prokuhati i dodati izgnječenu bundu. Posoliti i ostaviti da lagahno kuha još 15 minuta.

3.Rastopiti kašiku masla (po želji dodati kašiku slatke paprike) i dodati u čorbu. Dodati biber i poslužiti u zemljanim ćaskicama.

Halvuša u sirupu

Slatka bunda, narandžastog sastava i boje mi zovemo ćurtom, stambolkom, bijelom masiračom ili halvušom. Ćurtu jedu samo ljudi i nije za krave za razliku od obične bunde, kojoj se od bunde pripravlja napoj.

Sastav:

400 g šećera
500 ml vode
sok 1 limuna
5 – 6 karanfilića (klinčića) za lijep miruh
1 štapić cimeta
1 kg ćurt (masirače)

Pripremanje:

1.Zagrijati kutiju, furunu ili pećnicu na 220 stepeni i peći ćurtu oko pola sata. Ohladiti pa narezati na krupnije kocke. Bolje je prvo oguliti ćurtu, narezati na sitnije kocke i onda u vodi peći.

2.Napraviti  (v)agdu od šećera i vode, kada prokuha dodati štapić cimeta i karanfiliće (klinčiće) pa kuhati da se količina smanji na pola. Potom izvaditi cimet i klinčiće.

3.Komade pečene ćurte preliti toplom (v)agdom i dodati klinčiće.
4.Po želji poslužiti rashlađeno uz uz slatki kajmak splavljen sa ćase skinute sa rafe.

Naši stari su mjesto vagde od šećera upotrebljavali ljekoviti pekmez od domaćih jabuka ili krušaka. Nije bilo sohbeta i mevluda a  da na sofri nije služena ćurta u sahanu ili činiji.

Afijetola, prijatno!